Evropa dodatno oporezuje bogate

U vrijeme finansijske krize kada se državne kase prazne, dobro dođu novi izvori prihoda. Jedna od mjera smanjenja javnog duga u mnogim evropskim državama jeste povećanje poreza na imovinu, koji još zovu "porezom za bogate". Apsolutni lider je Francuska, gdje oni enormno bogati plaćaju porez po stopi od čak 75 posto.

U Francuskoj će naredne dvije godine na udaru biti svi koji imaju primanja viša od milion eura godišnje, a njih je oko 1.500.

Predsjednik Fransoa Oland je usvajanjem zakona ispunio predizborno obećanje, ministar finansija je izračunao da će godišnje država zaraditi oko 210 miliona eura.

Opozicija ovu mjeru smatra simboličnom, jer porez na bogatstvo predstavlja svega 8,6 odsto od ukupnih poreza u Francuskoj.

"Ljudi kažu fantastično, neka bogati plaćaju - jer imaju. Ali tu je i druga strana medalje. Ljudi sumnjaju - ako smo krenuli sa bogatima, kad tad i mi ćemo biti pogođeni", kaže Alan Lefevr, francuski izdavač.

Francuska je jedina članica Evropske unije koja je zadržala klasičan porez na bogatstvo, uveden 1981. godine.

Stručnjaci upozoravaju da su imućni već dugo pod pritiskom i sve manje sposobni da pretrpe nove finansijske udare. Buru je digla vijest da će milijarder Bernar Arno, četvrti najbogatiji čovjek na svijetu, podnijeti zahtjev za dobijanje belgijskog državljanstva.

Modna ikona Karl Lagerfeld navodno je nazvao predsjednika Olanda idiotom koji mrzi bogate i uništava francusku ekonomiju. Iako je sve demantovano, jasno je da niko od bogataša veće namete nije dočekao blagonaklono.

"Zavladala je klima u kojoj su ambiciozni, uspješni i bogati žigosani. Porezi moraju da postoje, ali sa ovim od 75 odsto jednostavno tjerate ljude iz zemlje", kaže Žeremi le Febr, analitičar.

Porezi i u Španiji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Italiji

Španija vraća porez na bogatstvo. Imućni Španci, a ima ih oko 160.000, godišnje će puniti budžet sa oko milijardu eura.

Uvođenje trajnog poreza na bogatstvo traže i Njemci, koji su se nedavno okupili u 40 gradova. Da li bi bogati trebalo da plaćaju veće poreze, svađaju se konzervativci i laburisti u Velikoj Britaniji.

"Vlada je povećala porez na ugovore o prometu ekskluzivnih nepokretnosti. Međutim, moramo biti oprezni da stvaraoci bogatstva i preduzetnici zbog nameta ne napuste našu zemlju. Moramo da budemo posebno pažljivi da ne upadnemo u zamku kao Francuzi", kaže Martin Sorel, izvršni direktor marketing grupe VPP.

U Italiji je Montijeva vlada oporezovala luksuznu robu, jahte, skupe automobile, i depoe hartija od vrijednosti. Ove tri poreske mjere donose Italiji dvije milijarde eura godišnje. U Grčkoj se oporezuju samo nepokretnosti.

Analitičare muči pitanje - da li je porez za bogate prava mjera ili način da se pridobiju građani sa tanjim novčanicima, ali se slažu da očekivani prihodi nisu previsoki.

( Beta )