Nobelovac pronašao formulu za stabilan brak
„Ideja je da svaki muškarac prvo zaprosi ženu koja mu se najviše dopada, a da žena odbija sve osim onog kog sama najviše preferira"
Samo mali broj ekonomista za sebe bi mogao da kaže da spasava živote. Profesor El Rot sa Univerziteta Stenford u Sjedinjenim Državama ne opisuje sebe na taj način. Ali on to čini.
Zahvaljujući jednostavnoj matematičkoj formuli staroj 50 godina on drži u životu na stotine – možda i hiljade – ljudi.
Elu Rotu je pripala ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju. Podijelio ju je sa Lojdom Šeplijem, čovjekom koji je zaslužan za formulu.
Ova priča počinje 1962. kada su Šepli i preminuli Dejvid Gejl objavili dokument u kojem demonstriraju kako jedan algoritam – korak po korak - može riješiti „problem stabilnog braka“.
Gejl-Šeplijev algoritam pokazuje kako u grupi žena i muškaraca partnere spariti tako da ne postoji muškarac ili žena koji bi radije imali neke druge partnere od onih koje već imaju.
„Ideja je da svaki muškarac prvo zaprosi ženu koja mu se najviše dopada, a da žena odbija sve osim onog kog sama najviše preferira. Međutim, oni neće odmah prihvatiti ponudu“, objašnjava profesor Rot, „ne dajući do samog kraja otvoreno 'da' jer u svakoj sljedećoj rundi, ako joj se neko drugi više svidi, ima pravo da odbije prethodnog 'vjerenika'“.
U drugoj rundi, muškarci ponavljaju proces, proseći sve partnerke bez obzira na to jesu li već zaprošene ili ne, a žene do kraja „na čekanju“ drže onog koji im je na vrhu liste. Igra se završava kad muškarci završe sa svim ponudama, a žene sa odbijanjem – što će se ubrzo dogoditi jer nijedan muškarac neće dva puta prositi istu ženu.
Ako ste zbunjeni svim ovim, vjerovatno niste jedini. To nije jednostavna vježba. Ali donosi rezultate.
„Svi završe u stabilnom braku jer svako najviše želi onog partnera s kojim je.“
„Tu efikasnu raspodjelu sam pokušao da primijenim na ekonomsko tržište, između ostalog, na vrlo delikatno polje donacije bubrega“, kazao je Rot za BBC.
Formula funkcioniše na sljedeći način: Ako supruga želi da donira bubreg mužu, a nisu biološki kompatibilni pa je transplantacija nemoguća, možda se mogu zamijeniti za bubreg sa nekom trećom osobom čiji bubreg odgovara, a ta osoba želi da donira bubreg nekom četvrtom. Naravno, razmjena se događa samo ako posljednjem odgovara bubreg prve žene.
„Ideja je da se najvećem mogućem broju bolesnika nađu novi organi, a Šeplijev algoritam garantuje da će svi bolesnici dobiti bubreg koji im najviše odgovara“, kazao je Rot.
Za razliku od problema stabilnog braka, ovo nije teorijska vježba.
„Nekoliko hiljada transplantacija se uradi na ovaj način“, naglasio je Rot.
( Miloš Rudović )