Čerčil bio za pogubljenje po kratkom postupku
Britanci su na kraju pristali na suđenja za ratne zločine uprkos sumnjama nekih visokih vladnih zvaničnika
Britanska vlada se protivila osnivanju nirnberškog suda za ratne zločine na kraju Drugog svjetskog rata jer je željela da odabrani nacistički lideri budu pogubljeni po kratkom postupku a drugi poslati u zatvor bez suđenja, prema jednom zapisu sa kojeg je juče skinuta oznaka tajnosti.
„Gardijan“ piše da je Vinston Čerčil iznio taj predlog na konferenciji u Jalti februara 1945, ali su ga odbili Frenklin Ruzvelt, koji je vjerovao da će američka javnost tražiti odgovarajuće suđenje, i Josif Staljin, koji je tvrdio da javna suđenja imaju izuzetnu propagandnu vrijednost.
Britanci su na kraju pristali na suđenja za ratne zločine uprkos sumnjama nekih visokih vladnih zvaničnika koji su smatrali da će odluka o procesu protiv preživjelog nacističkog rukovodstva postaviti opasan presedan. Takođe su se pribojavali da će suđenja biti ista kao ona u Staljinovoj Rusiji, koja su služila kao predstave za javnost.
Uvid u razmišljanje Britanaca u vrijeme kada su saveznici pokušavali da se dogovore oko političkog uređenja poslijeratne Njemačke, ponudio je dnevnik koji je Gaj Lidel, šef kontrašpijunaže u britanskoj službi MI5, vodio 1940-ih i 1950-ih godina.
Sa ratnog dijela dnevnika, koji je navodno držan u sefu u kabinetu nekoliko generalnih direktora MI5, skinuta je oznaka tajnosti a redigovane kopije poslijeratnog dijela su dostupne u britanskoj Nacionalnoj arhivi, objavio je „Gardijan“.
( Angelina Šofranac )