Tužilaštvo ćuti: Pola godine od prijave protiv Đukanovića i Čarapić
Prijava je podnesena zbog ratnog zločina deportacija 1992, i pomaganja počiniocima zločina da izbjegnu pravdu
Vrhovno državno tužilaštvo se nije oglasilo ni skoro pola godine nakon što su profesor Pravnog fakulteta Milan Popović, glavni i odgovorni urednik “Monitora” Esad Kočan i poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović podnijeli krivičnu prijavu protiv predsjednika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića i Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić,
Prijava je podnesena zbog ratnog zločina deportacija 1992, i pomaganja počiniocima zločina da izbjegnu pravdu.
Video: Zoran Bojović
"I pored svjedočenja Momira Bulatovića, koje je najvažnija činjenica i koje ima najjaču dokaznu snagu, nijesmo dobili nikakvu reakciju iz Vrhovnog državnog tužilaštva, Vlade i Skupštine, domaće ni međunarodne javnosti, koji su upoznati sa krivičnom prijavom", kazao je Popović.
Krivičnom prijavom, koju su poslali i Vladi i Skupštini Crne Gore, kao domaćoj i međunarodnoj demokratskoj javnosti, se zahtijeva krivična odgovornost i cijelog tadašnjeg vrha crnogorske vlasti, kao i saradnika Čarapićeve u tužilaštvu.
Bulatović je pred sudom nedvosmisleno potvrdio: svi smo sve znali, a Milo najviše.
Kao ključni dokaz njih trojica navode svjedočenje Momira Bulatovića pred Višim sudom u novembru 2010, koji je u vrijeme izvršenja tog zločina bio šef države.
“Bulatović je pred sudom nedvosmisleno potvrdio: svi smo sve znali, a Milo najviše. U cjelini, svjedočenje Bulatovića, bilo je istovremeno i samooptuživanje cjelokupnog crnogorskog državnog vrha 1992, a posebno i najviše Mila Đukanovića, u vrijeme izvršenja zločina prvog ministra odnosno predsjednika Vlade Crne Gore. Dvadeset četiri sata nakon ovog i ovakvog, krunskog i samooptužujućeg svjedočenja, tužilaštvo koje je makar minimalno profesionalno i autonomno, koje, dakle, nije partijski ili drugačije zarobljeno, proširilo bi optužnicu, makar na dvojicu, svjedočenjem apostrofiranih, najviših i najodgovornijih funkcionera izvršne vlasti.
Naprotiv, jednoipogodišnjim ćutanjem, nereagovanjem i nepostupanjem po ovom svjedočenju, VDT je i samo sebe svrstalo, u krug najodgovornijih saučesnika odnosno pomagača počiniocima ovog zločina da izbjegnu pravdu”, navodi se u prijavi.
Popović je naveo da je i Andreas Brejvik, koji je pobio na desetine ljudi u Norveškoj, priznao počinjeni zločin, opravdavši ga višim ciljevima, što je slično uradio i Bulatović.
"Viši ciljevi su pravno irelevantni. Bili smo svjesni da je malo vjerovatno da će se nešto dogoditi dok je aktuelna vlast na čelu države. Ali naša je građanska obaveza je da ne dozvolimo da zločin u kom je stradalo najmanje 80 osoba potone u ćutanje zarobljenih institicija", istakao je Popović.
Znamo da ovakve priče ne donose čitaoce i da se pretvaraju u staru dosadnu temu, ali ljudska krv nije dosadna i stara pričaOn se u svom govoru osvrnuo i na međunarodnu zajednicu, koja ćuti i posmatra. "Međunarodni predstavnici, koji su nedavno kazali da građanima daju peticu, a onima koji optužuju bez argumenata jedinicu, zaslužili su nulu”, zaključio je on. Kočan je u svom izlaganju poručio novinarima i kolegama da je ćutanje o zločinu ravno saučesništvu, navodeći da su novinari uz civilni sektor najpozvaniji da govore o ratnim dešavanjima, jer političari znaju da imaju interes koji je suprotan interesu istine.
"Znamo da ovakve priče ne donose čitaoce i da se pretvaraju u staru dosadnu temu, ali ljudska krv nije dosadna i stara priča. Društvo koje se temelji na zaboravu nema budućnost. Mi smo znali da je naša prijava sada uzaludna, ali nije besmislena. Besmisleno je ćutanje o zločinu deportacije", rekao je Kočan. Pavlović se osvrnuo na dolazak Bakira Izetbegovića u Crnu Goru, avionom Vlade Crne Gore.
Izetbegović: Bošnjaci da nastave koaliciju sa vladajućima >>>
"Suštinsku aboliciju Đukanovićevog režima napravio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iz nama nepoznatig razloga, koja će načiniti značaju štetu procesu pomirenja u regionu”, rekao je Pavlović. Dodao je da je suočavanje s prošlošću preduslov za budućnost, ali da građani Crne Gore, da bi to ostvarili, treba prvo da se suoče sa sadašnjošću. "Žrtve ratova postale su moneta u političkim trgovinama u regionu", istakao je on.
Galerija
( Vijesti online, Vlado Otašević )