Bolesti koje nemaju simptome a pogubne su za život

Neke bolesti su očite, no neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obično ne primijete da se bolest pojavila sve dok ne bude prekasno. Zbog toga je važno redovno odlaziti na preglede i obavijestiti ljekara čak i o malim promjenama koje osjećate. Evo na šta treba obratiti posebnu pažnju.

Nizak nivo vitamina D

Iako možda nećete primijetiti da se događa išta opasno, ako vam je nivo vitamina D duže vrijeme ispod 30 ng/ml, to može da doprinese razvoju srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze.

Budući da crvena krvna zrnca prenose kiseonik, ovaj nedostatak može da ošteti organe i poveća rizik za srčani udar

Vitamin D pomaže i u apsorpciji kalcijuma, pa manjak loše utiče i na vaše kosti. Nivo niži od 20 ng/ml može se smatrati manjkom. Srećom, provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni.

Ne bježite panično od sunca i vaše tijelo će stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to možda treba da nadoknadite dodacima u ishrani. Stanje ponovo provjerite za nekoliko mjeseci.

Hipotireoza

Štitna žlijezda reguliše metabolizam, te niz ključnih sistema i procesa.

Kad je nedovoljno aktivna, ne proizvodi dovoljno hormona (TSH) i tijelo ne funkcioniše ispravno. Simptomi hipotireoze, kao što su umor i netolerancija na hladnoću, lako se mogu previdjeti jer su suptilni i mogu se pojaviti postepeno.

Usporena štitna može da dovede do debljanja, bolesti srca, visokog holesterola, neplodnosti, depresije i oštećenja nerava.

Dijabetes tipa 2

Ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno insulina, razvija se dijabetes. On se često javlja polako i postepeno, jer se proizvodnja insulina u gušterači usporava.

“Možete imati dijabetes godinama, a da to ne znate”, kaže dr Melina Jampolis, internistica i autorica knjige The Calendar Diet.

Ne bježite panično od sunca i vaše tijelo će stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe

Dijabetes može da ošteti oči, srce, bubrege i nervne završetke.

Od 2009. ljekari najviše preporučuju test A1C, koji mjeri prosječan nivo glukoze tokom prethodnih nekoliko mjeseci iz uzorka krvi i bez potrebe da gladujete prije testa.

Povišen krvni pritisak/hipertenzija

Zbog starenja i uzroka rizika kao što su porodična istorija bolesti i prekomjerna tjelesna težina, pritisak krvi na arterije može postati prevelika. To na kraju dovodi do hipertenzije.

Eventualne komplikacije uključuju srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega.

“Kao kardiolog znam da pacijenti mogu da imaju asimptomatske hipertenzije godinama prije dijagnoze”, kaže dr Melisa Kong i dodaje: “To naglašava važnost godišnjih sistematskih pregleda, čak i ako se osjećate zdravo.” Imajte na umu da je normalni pritisak oko 120/80 mmHg.

Visoki holesterol

Bilo to zbog loše ishrane ili genetike, povišene količine lošeg holesterola u krvi mogu da začepe arterije, što dovodi do lošeg protoka krvi u vitalne organe, kao što su srce i mozak.

Na kraju to može da izazove srčani ili moždani udar, kaže kardiološkinja dr Sara Kollins.

“Pored toga, visok nivo holesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca, što ubija više žena nego sljedeća tri uzroka smrti u kombinaciji.'

No, visok nivo holesterola ne može da se osjeti. Pođite zato na rutinski pregled krvi.

Ako je holesterol visok, doktor će vam vjerovatno preporučiti vježbe i promjenu načina ishrane kao početno liječenje, a zatim vas uputiti na kontrolni test.

Fibromialgija

Fibromialgija je hronično stanje ili bolni sindrom kojeg karakteriše bol mišića, ligamenata i tetiva praćeno umorom.

Karakteristične su i određene tačke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir.

Većina ljudi osjeća umjeren do jak umor, ima smetnje spavanja, osjetljiva je na dodir, svjetlo i zvuk i ima kognitivne smetnje.

Mnogi pojedinci trpe i od preklapajućih komorbidnih stanja, kao što su sindrom iritabilnog crijeva, lupus i artritis.

Ali fibromialgiju je teško dijagnostifikovati, jer ne postoji test za ovaj poremećaj.

Ljekari dolaze do dijagnoze isključujući druge moguće bolesti, tako da mogu proći godine prije nego saznate u čemu je problem.

Anemija

Kako se broj crvenih krvnih zrnaca polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budući da crvena krvna zrnca prenose kiseonik, ovaj nedostatak može da ošteti organe i poveća rizik za srčani udar.

Obavijestite ljekara ako ste često umorni, pogotovo ako imate teške menstruacije ili poremećaj rada crijeva. Doktor će provjeriti krv i preporučiti terapiju.

( Vijesti online )