EK vidi da ima 20.000 više nezaposlenih nego što tvrdi Zavod
Prema posljednjim podacima Monstata, nezaposleno je 49.100 građana, odnosno 20 odsto radno aktivnog stanovništva
Evropska komisija je u izvještaju o napretku Crne Gore koristila podatak Zavoda za statistiku (Monstat) o broju nezaposlenih u Crnoj Gori, a ta stopa je znajačno veća od one koju prikazuje državni Zavod za zapošljavanje (ZZZ).
Prema posljednjim podacima Monstata, nezaposleno je 49.100 građana, odnosno 20 odsto radno aktivnog stanovništva.
Sa druge strane, prema podacima Zavoda za zapošljavanje ima 28.970 nezaposlenih , a stopa nezaposlenosti 12,48 odsto. U odnosu na prethodnu sedmicu, viša je za 1,3 odsto.
Ukoliko građanin zakasni da se prijavi Zavodu ili odbije posao koji nije u njegovoj struci, a nudi mu se, automatski je izbačen iz evidencije nezaposlenih, što doprinosi da ta stopa ne bude veća.
O tome koliko tačno ima nezaposlenih u Crnoj Gori teško je izvesti računicu jer, osim što Zavod i Monstat za to koriste različitu metodologiju, dio građana radi na crno o čemu nema zvaničnih podataka.
Oba proizvođača statistike o broju nezaposlenih kazali su da su podaci koje saopštavaju potrebni da bi se realno sagledalo tržište rada, da se ti podaci teško mogu poklopiti ili zamijeniti jedni drugima
Monstat prikazuje anketnu stopu nezaposlenosti i ona predstavlja odnos broj nezaposlenih (koji aktivno traže posao i dostupni su za rad) i broja svih ekonomski aktivnih (zaposlenih i nezaposlenih osoba). Zavod proizvodi registrovanu stopu koja predstavlja učešće registrovanih nezaposlenih u ekonomski aktivnom stanovništvu.
Na pitanje “Vijesti” koliko ima nezaposlenih u Crnoj Gori, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su odgovorili da su njima mjerodavni podaci i Monstata i Zavoda.
“Razlikuju se po tome što se anketna stopa radi kvartalno i služi za uporedivost sa drugim zemljama, dok registrovana stopa služi za uža područja”, rekao je “Vijestima” pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja za sektor tržišta rada i zapošljavanja Vladimir Radovanić.
On je kazao da su anketnu nezaposlenost razvili kroz projekat reforme trišta rada 2007. godine, dok registrovana ima “dužu tradiciju i na nju se oslanjaju”.
U Monstatu ne koriste podatke Zavoda za dobijanje anketne stope.
“Anketna stopa, prema definiciji nezaposlenosti po Međunarodnoj organizaciji rada (MOR), koristi se za međunarodna poređenja, analize dugoročnih i srednjoročnih kretanja na tržištu rada, položaja različitih društveno-demografskih grupa na tržištu rada, tokova na tržištu rada između zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti, aktivnosti na traženju posla, razloga neaktivnosti i procjenu obima radne snage”, objasnili su u Monstatu.
Iz te državne institucije naglašavaju da se registovana nezaposlenost i drugi podaci vezani za nju (broj novoregistrovanih nezaposlenih lica i slobodnih radnih mjesta, odnos ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica i broja registrovanih upražnjenih mjesta...), najviše koriste za analizu kratkoročnih kretanja i kratkoročno predviđanje ponude i potražnje radne snage.
I u Monstatu objašnjavaju da se podaci o broju nezaposlenih na osnovu obje stope ne mogu poklopiti iz razloga što se koriste različite metodologije za izračunavanje
“Pošto su registrovani podaci jedini podaci o ponudi i potražnji radne snage koji su dostupni na mjesečnom nivou, oni su od vitalnog značaja za dobijanje ranih signala o značajnim dešavanjima na tržištu rada i analizu ponude i potražnje radne snage u određenim zanimanjima i opštinama”.
“Pouzdani anketni podaci su na raspolaganju samo za šire grupe zanimanja, kao i za statističke regione”, istakli su iz Monstata, dodajući da se podaci o registrovanoj nezaposlenosti zajedno sa najnovijim dostupnim kvartalnim anketnim podacima koriste za mjesečne kalkulacije sezonske stope nezaposlenosti u zemljama EU.
Prema Zakonu o zapošljavanju, pod nezaposlenim se podrazumijevaju osobe od 15 do 67 godina koje aktivno traže posao.
Nezaposleni koji se nalazi na evidenciji Zavoda, prema zakonu, mora da poštuje određena pravila koja podrazumijevaju, između ostalog, da se redovno prijavljuje Zavodu, učestvuje u mjerama aktivne politike zapošljavanja, ispunjava obaveze utvrđene individualnim planom zapošljavanja... ili neće biti evidentiran kao nezaposleni.
Mjerodavni su podaci i Monstata i Zavoda. Razlikuju se po tome što se anketna stopa radi kvartalno i služi za uporedivost sa drugim zemljama, dok registrovana stopa služi za uža područja, rekao je pomoćnik ministra rada Vladimir Radovanić
Dobro im da prikazuju dvije stope
Oba proizvođača statistike o broju nezaposlenih kazali su da su podaci koje saopštavaju potrebni da bi se realno sagledalo tržište rada, da se ti podaci teško mogu poklopiti ili zamijeniti jedni drugima.
“Oba koncepta imaju različite polazne osnove, ali treba istaći da rezultati anketne stope ne umanjuju značaj stope nezaposlenosti iz administrativnih izvora i obrnuto. Rijetke su zemlje u kojima su te vrijednosti ujednačene. U zemljama razvijene tržišne privrede stopa anketne nezaposlenosti je po pravilu niža od one dobijene iz administrativnih izvora, dok je u tranzicionim zemljama obrnuto“.
U Zavodu za zapošljavanje su istakli da dvije stope nezaposlenosti mjere različite stvari i da je to uobičajena pojava u većini zemalja koje nezaposlenost mjere na osnovu različitih izvora
“U izvještajima i analitičkim materijalima koji se pripremaju o stanju i kretanjima na tržištu rada u Crnoj Gori, prezentuju se i jedni i drugi podaci, s tim što se, kada je u pitanju nezaposlenost zbog potpunije faktografske građe, više koriste i analiziraju podaci iz evidencija Zavoda“, kazali su u Zavodu.
I u Monstatu objašnjavaju da se podaci o broju nezaposlenih na osnovu obje stope ne mogu poklopiti iz razloga što se koriste različite metodologije za izračunavanje.
“Svaka ima svoju ulogu i specifičan obim primjene u analizama tržišta rada i predviđanjima. Nijedan od ta dva koncepta se ne može zamijeniti drugim”, dodali su iz Monstata.
Neko nema posao, a to nije registrovano
U Zavodu za zapošljavanje su istakli da dvije stope nezaposlenosti mjere različite stvari i da je to uobičajena pojava u većini zemalja koje nezaposlenost mjere na osnovu različitih izvora.
„Anketa o radnoj snazi se u Crnoj Gori sprovodi kvartalno na osnovu uzorka domaćinstava i to na broj od 3.000, a ona je anonimna. To može dovesti do grešaka u mjerenju. Recimo, domaćice iz ruralnih područja, koje se bave poljoprivredom ili stočarstvom aktivno ne traže zaposlenje, a nisu registrovane kao individualni poljoprivredni proizvođači. Zavod ih ne registruje, a ako učestvuju u anketiranju uvijek će reći da su nezaposlene, što formalno-pravno i jeste, ali isto tako i ne traže aktivno zaposlenje”, istakli su iz Zavoda.
Galerija
( Marija Mirjačić )