EK: Siva ekonomija i nedostatak kredita najveći problem

Veliki obim sive ekonomije i teškoće u dobijanju kredita predstavljaju dva glavna izazova za razvoj preduzeća u Crnoj Gori, ocjenjuje Evropska komisija (EK) u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore u evropskim integracijama.

Oni upozoravaju i na nepovoljnu strukturu ekonomije, s obzirom na to da sektor usluga i dalje ima najveći udio.

„Malo promjena je zabilježeno u sektorskoj strukturi ekonomije. Sektor usluga ostaje najveći, čineći oko 70 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Poljoprivreda predstavlja oko 9 odsto BDP-a, industrija 14 odsto i građevinarstvo 7 odsto. Neformalni sektor ostaje veliki, a pothranjuju ga slabosti u politikama poreza i izdataka, kao i slabosti u sprovođenju zakona”, upozorava se u dijelu Izvještaja koji tretira ekonomske kriterijume za članstvo Crne Gore u EU.

Dodaje se da mala i srednja preduzeća čine oko 66 odsto ukupne zaposlenosti, ali da su te kompanije i dalje suočene sa teškim pristupom kreditima. Poseban dio teksta posvećen je Investiciono-razvojnom fondu (IRF) i njegovoj ulozi u kreditiranju biznisa.

„Pojedine finansijske olakšice i dalje se pružaju preko IRF-a, što je povećalo broj kredita i ustanovilo olakšicu faktoringa. Međutim, ukupni iznos te pomoći predstavljao je svega 1,4 odsto ukupnih bankarskih kredita privatnim kompanijama u 2011. godini. Projekat IRF-a za razvoj biznis zona nastavlja se fazom izrade za Podgoricu i izborom dviju novih zona - u Beranama i Kolašinu.

Međutim, smanjenje finansijskih sredstava u javnom sektoru i organizacione teškoće dovele su do pada podrške dostupne malim i srednjim preduzećima. IRF ustanovio je šemu kreditnih garancija u aprilu 2011. godine, iako za sada nije izdata nijedna garancija”, navode predstavnici EK.

U dijelu posvećenom raspoloživosti ljudskog i fizičkog kapitala, EK ističe da je nedavna reforma obrazovanja usmjerena na sistem kvalifikacija, koji se sastoji od nekoliko vrsta eksternih ispitivanja – na temelju preporuka industrije i preduzeća i ima cilj da unaprijedi kvalitet obrazovanja i prilagodi nastavni plan i program sa stručnim potrebama.

„Prvi maturski ispit i stručni ispiti organizovani su za školsku godinu 2011/2012. Njihovi rezultati sada zamjenjuju prijemne ispite za upis na univerzitete i druge institucije visokog obrazovanja na kraju srednje škole. Međutim, visok udio studenata iz stručnih i tehničkih škola upisuje se na univerzitet umjesto da ulazi na tržište rada, dok poslodavci prijavljuju manjak svršenih učenika sa skupom vještina koje poslodavac traži.

Oko 20 odsto osoba sa stručnim obrazovanjem nakon osnovne škole i 16 odsto osoba sa tercijarnim obrazovanjem i dalje su bili na listi nezaposlenih u 2011. godini. Sve u svemu, započete su reforme Zakona o radu i mjere ka poboljšanju kvaliteta obrazovnog sistema, ali su potrebni dalji napori kako bi se uravnotežio nesklad između vještina u ponudi i potreba tržišta”, zaključuje se u Izvještaju.

Nezaposlenost i dalje velika

Finansijski sektor je, kako se dodaje, dobio na stabilnosti, ali još nije sposoban i ima preveliki otpor prema riziku za obezbjeđenje toliko potrebnih kredita privredi.

„Nezaposlenost je i dalje velika. Iako tržišni mehanizmi postaju efikasniji, zaduženost Aluminijskog kombinata predstavlja potencijalni rizik za javne finansije”, navodi se u Izvještaju.

( Rajko Milić )