Izmjena zakona o zapošljavanju: Šansa za sigurniji posao u inostranstvu
Prema važećem zakonu Zavod za zapošljavanje i domaći poslodavci mogli su uz prethodnu saglasnost ministarstva rada i socijalnog staranja da upute radnika u inostranstvo
Iako je oblast posredovanja u zapošljavanju u inostranstvu zakonom uređena prije osam godina, podataka o tome koliko je naših građana uspjelo da se zaposli uz pomoć države i o uslovima njihovog rada nema.
Za sada jedino su poznati problemi pomoraca koji su uz pomoć domaćih agencija dobijali poslove, a ne treba zanemariti i činjenicu da su u prethodnom periodu građani često na svoju ruku odlazili preko granice u potrazi za poslom.
Ta oblast sada će zahvaljujući izmjenama i dopunama zakona o zaštiti građana u inostranstvu biti bolje regulisana, ali će svako trebati još vremena da se dobiju podrobnije informacije o mogućnostima da se dođe do posla u nekoj stranoj zemlji.
Prema važećem zakonu Zavod za zapošljavanje i domaći poslodavci mogli su uz prethodnu saglasnost ministarstva rada i socijalnog staranja da upute radnika u inostranstvo, dok će sada tu mogućnost imati i privatne agnecije za zapošljavanje.
Pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja za sektor tržišta rada i zapošljavanja Vladimir Radovanić objasnio je za „Vijesti“ da je novim rešenjima predviđeno da Zavod i agencije ne moraju pribavljati saglasnost resornog ministarstva da bi nekoga uputile na rad u inostranstvo, ali će imati veću odgovornost u tom postupku.
„Procijenjeno je da bi pribavljanje saglasnosti od ministarstva bila biznis barijera. Zavod i agencije imaće veću odgovornost jer će sa nadležnim organom za poslove zaposlenja u državu u kojoj se vrši posredovanje sklapati ugovor.
Moraće i da građanina upoznaju sa uslovima života i rada kod inostranog partnera, pravima i zaštiti po osnovu boravka u inostranstvu, a snosiće troškove prijevremnog povratka ako bude nezakonitosti u posredovanju u zaposlenju“, objasnio je Radovanić, dodajući da će uspostavljanjem saradnje sa međunarodnom mrežom zapošljavanja u Evropi Zavod biti u prilici da građanima ponudi oglase za poslove u inostranstvu.
Domaći poslodavci moraće da u roku od 15 dana, umjesto dosadašnjih 30, obavijeste ministarstvo o njihovom posredovanju pri zaposlenju u inostranstvo, a neće imati pravo da svoje zaposlene ustupaju nekom stranom poslodavcu.
„Bitna novina je da će Zavod voditi evidenciju o svima koji su po tom osnovu zaposleni i njemu će se dostavljati podaci o građanima koji su upućeni na rad u neku stranu državu“, rekao je Radovanić.
Zna se da brodari uveliko zapošljavaju niskotarifne pomorce - Filipince, Induse i ostale sa Dalekog istoka, pa se i to javlja kao problem kod zapošljavanja
Od svih profesija u Crnoj Gori, u inostranstvu se najviše, a dobrim dijelom i najlakše, zapošljavaju iskusni pomorci.
Zapovjednici, upravitelji stroja, oficiri palube i stroja sa crnogorskim pasošem uglavnom nemaju nikakvih problema da se ukrcaju na brodove najprestužnijih svjetskih kompanija, gdje komandne funkcije obavljaju sa tradicionalno visokim profesionalizmom, zbog čega su uostalom i toliko traženi na tržištu radne snage u pomorstvu.
Upravo je riječ preporuke barbe ili kapa makine na nekom od, recimo brodova MSC, ključ koji otvara vrata posla nekom mlađem pomorcu na palubi ili u stroju jednog od brojnih kontejnerskih ili superluskuznih putničkih brodova ove čuvene svjetske brodarske kompanije.
Na drugoj strani, mornarski kadar, a naročito oni koji su sticajem okolnosti, mahom prekvalifikacijom, dospjeli u situaciju da posao traže u pomorstvu, kakvih je slučajeva sve više u zadnje vrijeme, nijesu u poziciji da biraju kompanije, već idu tamo gdje ih šalju domaće agencije.
“Država još nije licencirala agencije za ukrcaj, kojih je desetak u Crnoj Gori, a čini se da je jedan od razloga i zato što još nije iskristalisano kako bi se to uradilo. Rijetko ili skoro nimalo je do sada bilo saradnje biroa rada i ovih agencija, a ovakva situacija na duge staze nije dobra. U svakom slučaju, riječ je o polju koje pravno do sada nije bilo uređeno”, rekao je jedan od poslenika ovog biznisa, uz ogradu da nije najbolje upućen u nove poteze zakonodavca na ovom polju.
Registrovano 14 agencija za zapošljavanje
Prema podacima ministarstva registrovano je 14 agencija za zapošljavanje, a detaljniji učinci njihovog rada treba da budu dostupni do kraja godine.
„Prethodnog mjeseca uputili smo zahtjev da nas detaljnije informišu o svojim aktivnostima. Prema dostupnim podacima one u svojim bazama imaju 12.000 radnih biografija i uz njihovu pomoć posao je našlo 4.000 radnika“, rekao je Radovanić.
Pomorcima su u praksi problemi i naplate potraživanja po osnovu bolesti i prijevremenog raskida ugovora, gdje ITF koristi svoju mrežu za maksimalnu asistenciju pomorcima. ITF u tome uspijeva u 90 odsto slučajeva
On je kazao da nemaju nikave evidencije o dosadašnjem odlasku radnika u inostranstvo, te da je pitanje radnih migracija dosta složeno.
„Veći dio migracija desio se devedesetih godina, a posljednjih godina nije bilo značajnijih odlazaka. Precizne podatke imaćemo kada bude dostupna konačna obrada podataka iz popisa koji je bio prošle godine“, kazao je Radovanić.
Muke pomoraca
“Vijesti” su do sada nebrojeno puta pisale o problemima pomoraca iz Bara, Kotora, Tivta..., koje su imali širom planete, u situacijama kada ih je poslodavac ostavljao na cjedilu i kada su im jedina nada bili inspektori ITF, moćnog međunarodnog sindikata pomoraca i radnika u sektoru transporta.
Pri tome, treba imati u vidu da je opšta ekonomska kriza u globalu prouzrokovala depresiju na pomorskom tržištu, što se manifestovalo i na zapošljavanja i na primanja naših pomoraca.
Mnogo brodova je vezano po lukama, pa je tražnja za pomorcima smanjena, a brodarske kompanije pokušavaju smanjiti gubitke u poslovanju preko plata, objavili su ranije iz Sindikata pomoraca Crne Gore koji je član ITF.
Zna se da brodari uveliko zapošljavaju niskotarifne pomorce - Filipince, Induse i ostale sa Dalekog istoka, pa se i to javlja kao problem kod zapošljavanja.
Poseban je problem zapošljavanje pomoraca iz drugih zemalja na brodovima „nacionalnih zastava“
Neredovne isplate zarada su takođe problem, kao i zamjena eura dolarima u platnom prometu pomoraca - da bi brodovlasnici djelimično kompenzovali troškovi poslovanja. Naime, iznosi plata ostaju isti, ali su sada u dolarima, pa su jedno vrijeme tako plate bile i za trećinu niže nego ranije.
Poseban je problem zapošljavanje pomoraca iz drugih zemalja na brodovima „nacionalnih zastava“ - kod Italijana su plate po minimumu koji propisuje Međunarodna organizacija rada (ILO), što znači dosta ispod ITF nivoa.
Pomorcima su u praksi problemi i naplate potraživanja po osnovu bolesti i prijevremenog raskida ugovora, gdje ITF koristi svoju mrežu za maksimalnu asistenciju pomorcima. ITF u tome uspijeva u 90 odsto slučajeva.
Galerija
( Marija Mirjačić, Radomir Petrić )