Lideri EU odgodili odluke za rješavanje krize

Njemačka kancelarka Angela Merkel postavila je nove prepreke korišćenju spasilačkog fonda eurozone za ubrizgavanje kapitala direktno u problematične banke od sljedeće godine, čime je ograničila uticaj odluke lidera Evropske unije da uspostave jedinstveno tijelo za nadzor banaka eurozone.

Na samitu 27-članog bloka odlučeno je da Evropska centralna banka preuzme odgovornost za nadzor banaka od sljedeće godine, ali je Merkel poručila da će biti potrebno vrijeme da taj novi supervizor postane potpuno funkcionalan.

Na napetim pregovorima koji su se odužili do zore, lideri su odlučili da dogovore pravni okvir za to tijelo do januara, a sva druga važna i veoma sporna pitanja su ostala uglavnom netaknuta.

Stoga se stiče utisak da je EU osuđena na višemjesečnu borbu nakon samita na kojem su lideri samo zamaskirali duboke međusobne podjele.

Stvaranje efektne bankarske unije, za koju je dogovor o jedinstvenom supervizoru samo prvi korak, smatra se ključnim korakom za prevazilaženje trogodišnje dužničke krize eurozone.

Tajming je važan jer tek kada nadzorno tijelo postane operativno, spasilački fond eurozone će moći da ubrizgava kapital direktno u problematične banke, i tako prekine začarani krug prelivanja duga sa banaka na državni budžet.

Merkel je jasno je stavila do znanja da odluka ne znači da će spasilački fond bloka, Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM), preuzeti dug država članica, poput Španije, od dosadašnje pomoći bankama, i postavila je dodatne uslove da bi, kako to mnogi tumače, osigurala da neće biti ubrizgavanja kapitala prije izbora u Njemačkoj sljedećeg septembra.

Merkel je demantovala da je cilj postavljanja prepreka da se izbjegne da njemački parlament odobrava isplatu prije izbora 2013, rekavši da joj to nikad nije palo na pamet.

Francuski predsjednik Fransoa Oland je dan prije samita rekao da bi njemačko odugovlačenje moglo biti povezano sa izbornim kalendarom, te da dvije dominantne sile EU imaju dužnost da riješe krizu.

Oland je rekao da će sporazum o početku stvaranja bankarske unije 1. januara omogućiti da eurozona ubrza ekonomsku integraciju

Ovaj samit je obilježen prvim velikim sukobom između Njemačke i Francuske tokom dužničke krize.

Olandov glavni cilj je bio da ubrza uspostavljenje novog bankarskog režima, dok Merkel daje primat „kvalitetu nad brzinom“ u okviru njene taktike odlaganja.

Oland je rekao da će sporazum o početku stvaranja bankarske unije 1. januara omogućiti da eurozona ubrza ekonomsku integraciju.

Međutim, takođe je kazao da je državama EU „potrebna različita brzina“ integracija.

Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej je rekao da se 27 lidera dogovorilo da uspostavi „Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM), kako bi se spriječila pojava bankarskog rizika i prenošenje zaraze sa jedne države na drugu.“

Merkel je potvrdila da će ECB na kraju nadgledati svih šest hiljada banaka u eurozoni, iako će nadzor na dnevnoj bazi uglavnom obavljati nacionalni kontrolori.

Zvaničnici su kazali da će SSM, koji će imati oko 400 zaposlenih, prvo preuzeti odgovornost za banke koje primaju državnu pomoć, potom velike prekogranične, sistemski važne institucije, a obuhvatiće sve banke do 2014.

Njemačka je bila u sukobu sa Evropskom komisijom oko obima predloženog nadzora ECB i htjela je da on bude ograničen na najveće, „sistemske“ banke.

Prethodno je Merkelina vlada izrazila želju da zadrži nadzornu odgovornost unutar Njemačke nad bankama u državnom vlasništvu koje igraju ključnu ulogu u ekonomijama i državnim finansijama njemačkih saveznih oblasti.

Merkel je u četvrtak zatražila veća ovlašćenja za Evropsku komisiju da ulaže veto na nacionalne budžete koji krše pravila EU. Kazala je da će na samitu u decembru biti donesene odluke u vezi s pitanjima tješnjeg ekonomskog upravljanja eurozonom.

Španija najveći gubitnik

Vjerovatno najveći gubitnik je Španija, s obzirom na to da u doglednoj budućnosti neće imati koristi od direktne dokapitalizacije banaka, koja možda neće početi prije 2014.

Španske diplomate su za francusku agenciju AFP izjavile da se ne nadaju da će moći da koriste sredstva za izbavljenje banaka, a da dodatno ne povećaju španski državni dug. Merkel je jasno stavila do znanja da direktna dokapitalizacija banaka, ako i kada bude dozvoljena, neće biti retroaktivna.

„Neće biti nikakve retroaktivne direktne dokapitalizacije“, rekla je Merkel na konferenciji za novinare.

„Ako je dokapitalizacija moguća, onda će se to odnositi samo na budućnost, zato mislim da kada bankarski supervizor postane funkcionalan, više nećemo imati problema sa španskim bankama, bar se tako nadam“. Nije uspio Olandov pokušaj da tu politiku učini retroaktivnom.

Italijani više ne bacaju hranu

Više od polovine Italijana sada koristi ostatke hrane za pripremu novih obroka kako bi uštedjeli i prebrodili recesiju, pokazalo je istraživanje Udruženja proizvođača hrane Koldireti.

U Italiji se svake godine bacalo 10 miliona tona hrane, u vrijednosti 11 milijardi eura, a danas 59 odsto Italijana ponovo koristi tjesteninu, hljeb i povrće u novim kombinacijama, prenio je Rojters.

Postali su popularni „štedljivi recepti“ za koje se koriste ostaci hrane. „Potrebno vam je samo malo kreativnosti da napravite ukusne ćufte od ostataka mljevene junetine, jaja, ljeba i sira,“ rekao je predsjedavajući Koldiretija Serđo Marini na prezentaciji izvještaja.

Iako je Italija zemlja bogate kulinarske tradicije, recepti su zasnovani na jeftinim sastojcima jer datiraju još od kraja Drugog svjetskog rata, kada se oskudijevalo u hrani, navodi Rojters. Očekuje se da pad potrošnje Italijana ove godine bude najveći od Drugog svjetskog rata.

Koldireti je saopštio da je svaka četvrta italijanska porodica u teškom ekonomskom položaju, tri odsto više nego prošle godine. Planirano povećanje PDV-a za jedan odsto od jula 2013. moglo bi kroz više cijene da košta italijanska domaćinstva dodatnih 500 miliona eura, upozorilo je to udruženje.

Galerija

( Angelina Šofranac )