EU u bankarskoj uniji želi i zemlje izvan eurozone
Zemlje EU razmišljaju o tome da u okviru Evropske centralne banke (ECB) formiraju tijelo koje bi uklonilo pravne prepreke za uključivanje u bankarsku uniju i zemalja izvan eurozone
Zvaničnici 27 zemalja-članica već su istraživali mogućnosti da se zemljama izvan eurozone omogući uključivanje u bankarsku uniju i da se time otkloni strah od njihove marginalizacije odnosno podređenog položaja u novoj strukturi.
Njihovo traženje rješenja nailazi na brojne pravne prepreke jer ECB mora da donese sve konačne odluke i kao centralna banka i kao glavna nadzorna instanca za banke u sklopu predloženog novog okvira. Londonski poslovni dnevnik "The Financial Times" izvijestio je u srijedu da u pravnom mišljenju pripremljenom za sastanak ministara finansija stoji da je plan o formiranju jedinstvenog bankarskog regulatora za eurozonu nezakonit obzirom da zakoni EU-a ne dopuštaju takve promjene u načinu rada ECB-a.
Zvaničnici su osporili ovakvo tumačenje "The Financial Times"-a. "Naravno da se ne može reći da je nezakonito. To nije tačno", kazao je jedan od zvaničnika. Moguće rješenje za taj problem bilo bi formiranje novog tijela unutar ECB-a u sklopu kojeg bi u odlučivanju učestvovali i regulatori zemalja izvan eurozone.
"Teško je u potpunosti uključiti i zemlje izvan eurozone, poput Danske", kazao je jedan zvaničnik EU-a koji je želio da ostane anoniman. "Moramo pronaći neko kreativno rješenje kako bi zemlje izvan eurozone dobile odgovarajuću ulogu", napomenuo je, dodajući da je jedna od mogućnosti osnivanje tijela unutar ECB-a.
U prvoj fazi formiranja bankarske unije ECB će preuzeti zadatak nadzora banaka u eurozoni i ostalih koji to zatraže. Nakon toga biće formiran jedinstveni fond čiji će zadatak biti da zatvara i namiruje dugove propalih banaka. Posljednja faza uključuje stvaranje opsežnog programa zaštite depozita štediša. Osim što postavi temelje za poboljšanu kontrolu banaka, nova nadzorna arhitektura će takođe omogućiti novom kriznom fondu eurozone, Evropskom stabilizacijskom fondu (ESM), direktnu dokapitalizaciju posrnulih banaka, poput onih u Španiji.
To bi ublažilo međusobnu zavisnost zaduženih zemalja i njihovih slabih banaka, koja je i bila glavni generator aktuelne dužničke krize.
( Vijesti online )