U Crnu Goru stizale i žrtve trgovine ljudima iz Bangladeša
Većina identifikovanih žrtava u Crnoj Gori napustila je svoje domove jer su im obećali zaposlenje u inostranstvu
U Crnoj Gori u periodu od 2004. do 2009. godine, prema osuđujućim presudama, bilo je ukupno 21 žrtva trgovine ljudima.
Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima biće obilježen danas i u Crnoj Gori, gdje će predstavnici Crvenog krsta, zajedno sa rukovodiocima Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, građanima dijeliti flajere i kartice, koje sadrže ključne poruke vezane za mjere opreza, kojima se preventivno djeluje na taj problem.
Nedavno se počelo sa sprovođenjem Strategije za borbu protiv trgovine ljudima do 2018. godine, koju je u septembru usvojila Vlada.
Taj dokument, prema riječima šefa Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Zorana Ulame, razlikuje se od dosadašnjih:
“Sa naglaskom na indetifikaciju žrtava trafikinga, pored prevencije, krivičnog gonjenja i zaštite žrtava”, rekao je Ulama.
U Strategiji piše da je u tom petogodišnjem periodu najviše žrtava trafikinga bilo iz Srbije i Ukrajine, a trafikovane su osobe i iz Albanije, Crne Gore i Bangladeša.
Žrtve trafikinga, objašnjava se u dokumentu, većinom ne posjeduju visok nivo obrazovanja
Žrtve u Crnoj Gori, osim u dva slučaja kada se radilo o trgovini ljudima oblika radne eksploatacije, uglavnom su bile žrtve seksualne eksploatacije.
“Saznanja, podaci i procjene govore u prilog činjenici da su pojedinačni slučajevi trgovine ljudima u Crnoj Gori upravo posljedica bavljenja prostitucijom u dužem vremenskom periodu, kada žrtve prostitucije, posrednici u vršenju prostitucije, dovode u poziciju žrtve trgovine ljudima. Takve osobe uglavnom bivaju trafikovane u noćnim klubovima i drugim vidovima ugostiteljskih objekata”, piše u Strategiji.
Žrtve trafikinga, objašnjava se u dokumentu, većinom ne posjeduju visok nivo obrazovanja i dolaze iz sredina gdje je jako ukorijenjen diskriminatorski odnos prema polovima, samim tim i diskriminacija na tržištu rada.
“Takođe, njihove porodice odlikuje visok stepen nasilja. Većina identifikovanih žrtava u Crnoj Gori napustila je svoje domove jer su im obećali zaposlenje u inostranstvu. Zrtve su periodu izvještaja bile prosječne starosti od 27 godina. Kada je u pitanju oblik eksploatacije - i dalje je najzastupljenija seksualna, a odmah nakon toga, radna eksploatacija. Osobe ženskog pola bile su više seksualno eksploatisane, dok su muškarci bili žrtve uglavnom radne eksploatacije”, piše u Strategiji.
Dvije ženske osobe sa Kosova donedavno su bile u programu zaštite žrtava od trafikinga u Crnoj Gori i sada su zbrinute u svojoj zemlji, kazao je Ulama.
“Trenutno imamo jednu žrtvu koju smo prebacili u zemlju porijekla, tačnije Kosovo. Ona je zbrinuta i integrisana u normalne tokove društva. Radi se o ženskoj punoljetnoj osobi koja je seksualno eksploatisana, odnosno bavila se prostitucijom. Prije nekoliko dana sam primio predstavnika zemlje u kojoj se ona trenutno nalazi, koji mi je kazao da već danas ima zaposljenje i da potpuno razmišlja drugačije, što je bio i naš cilj”, rekao je Ulama.
Dodao da je prije nekog vremena takođe sa Kosova u program zaštite bila i maloljetnica žrtva trafikinga, koju je kupila porodica Osmani, koja je nastanjena u podgoričkom naselju Vrela ribnička, o čemu su “Vijesti” ranije pisale.
Izvršna direktorka Sigurne ženske kuće u Podgorici Ljiljana Raičević kazala je da predstavnici Sigurne ženske kuće učestvuju u borbi protiv trgovine ljudima kao partneri Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.
“U tom cilju potpisali smo i memorandum o saradnji. Bavimo se edukacijom građana i radimo na brošurama, koje se odnose na prepoznavanje žrtava trafikinga”, rekla je Raičević.
Ulama: Sudovi mogu bolje
Na osnovu statističkih podataka, može se zaključiti da sudovi kaskaju sa presudama za krivična djela trgovina ljudima, trgovina djecom radi usvojenja i posredovanjem u vršenju prostitucije.
U periodu od 2004. do 2010. godine, prema podacima Uprave policije, 62 osobe obuhvaćene su krivičnim prijavama za trgovinu ljudima... Prema podacima Tužilaštva, za isti period podignuta je optužnica protiv 59 osoba i to samo za djela trgovina ljudima i trgovina djecom radi usvojenja.
Što se tiče sudskih presuda, u periodu od 2004. do 2011. godine, za ova krivična djela, sudovi su donijeli ukupno 37 presuda.
“U 11 pravosnažnih predmeta optuženi su oglašeni krivim (27 osoba), dok su u dva pravosnažna predmeta optuženi oslobođeni od optužbe”, piše u Strategiji.
“Uvjek može bolje i vise. Između ostalog novi strateški dokument predviđa podizanje nivoa svijesti javnosti i indetifikacija potencijalnih žrtava i naravno jako je značajno raditi na jačanju stručnih kapaciteta predstavnika državnih institucija. To su naši prioriteti. Što se sudova tiče, vjerovatno je moglo i bolje i više, kao što sam vjerovatno mogao i ja. U svakom slučaju spadamo u red društava i zemalja koje se vrlo energično suprostavljaju trgovini ljudima”, kazao je Ulama.
I žene se bave trafikingom
Posebna analiza u Strategiji je posvećena samim trafikantima.
“Trafikanti su muškog pola, ali nije zanemarljiv ni broj žena koji se bave ovim vidom kriminala. Trafikanti ili izvršioci krivičnog djela trgovine ljudima su članovi međunarodnih organizovanih kriminalnih grupa, sa precizno definisanim ulogama i zadacima u izvršavanju ovog krivičnog djela od momenta vrbovanja u zemlji porijekla do eksploatacije u zemlji krajnje destinacije. Metode koje koriste izvršioci za vrbovanje potencijalnih žrtava su korišćenje teških životnih prilika i nuđenje unosnog posla. Metode koje koriste za transport potencijalnih žrtava kroz zemlje u tranzitu su falsifikovanje ličnih i putnih dokumenata i upotreba fiktivne dokumentacije koja se odnosi na turističke aranžmane i priljave boravka u određenoj destinaciji gdje žele iskoristiti turistički aranţman, kako bi prikrili njihovu stvarnu namjeru krijumčarenja u zemlji destinacije u cilju seksualnog eksploatisanja”, piše u Strategiji.
Galerija
( Vlado Otašević )