Hana Arent jedva ušla u program Katedre za filozofiju

U studijskom program za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću od njegovog nastanka u nastavnom planu i programu se nije našla nijedna filozofkinja. Od ove školske godine uveden je predmet Filozofija politike, u okviru kojeg je moguće izučavati djelo Hane Arent, ali taj predmet ima status izbornog, a ne obaveznog.

Na taj način se šalje poruka da ni ova jedna autorka nije od prevelike važnosti i autoriteta kako bi stala rame uz rame sa svojim muškim kolegama, kazala je u razgovoru za "Vijesti" saradnica na Katedri za filozofiju Kristina Bojanović.

Ona se bavi savremenom francuskom filozofijom i feminističkom teorijom, sa francuskog i engleskog jezika prevodi knjige i tekstove iz oblasti filozofije, a na Ženskim studijama predaje feminističku epistemologiju. Jedna je od rijetkih koja se na Univerzitetu Crne Gore (UCG) zalaže za to da se malo glasnije čuje mišljenje žena.

"Filozofkinje su živjele i stvarale nekoliko hiljada godina prije nego što je nastalo nešto što imenujemo kao feminizam"

Na pitanje koji su argumenti Nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta za takav tretman filozofkinja, Bojanović je kazala da se korijen problema može naći u činjenici koja “odlikuje” ne samo filozofiju nego i ostale humanističke discipline, a to je “konstantno, sistematsko zanemarivanje doprinosa žena nauci, njihovo marginalizovanje i isključivanje”.

"Nauka se oduvijek shvatala kao jedno, da kažem, muškocentrično polje pa tako u raznim planovima i programima, ženska imena, njihov i rad i djela se u potpunosti, ili skoro u potpunosti, ignorišu. Opravdanje za to ni u kom slučaju ne može biti zastarjelost planova za određene predmete jer se žene u nauci nijesu pojavile posljednjih decenija. U filozofiji su prisutne i prije nove ere. U pitanju je kontinuirano, sasvim nelogično i nepravedno ignorisanje i zanemarivanje, koje je veoma štetno za nauku i cjelokupni javni prostor i diskurs", kazala je Bojanovićeva.

Od kad postoji filozofija, od tada postoje i žene u njoj

Prema njenim riječima, postoji predrasuda da se žene-filozofkinje bave isključivo feminističkom teorijom, za koju, navodno, postoje druge vrste studija, pa bi ih valjalo “tamo” izučavati, ali Bojanovićeva smatra da to nije tačno.

Bojanović smatra da bi svoje mjesto na Studijskom programu za filozofiju trebalo da imaju i između ostalih, Eloiza, Kristina de Pizan, Mari le Žar de Gurne, Olimp de Guž, Meri Vulstonkraft, Ema Goldman, Simon de Bovoar, Hana Arent, Suzan Zontag

"Filozofkinje su živjele i stvarale nekoliko hiljada godina prije nego što je nastalo nešto što imenujemo kao feminizam, i njihova su interesovanja bila raznolika. Dovoljno je pomenuti antičke grčke filozofkinje, poput Teano, Hiparhije, Periktione, Eudokije, Hipatije i njihove spise o matematici, prirodi, mehanici, mudrosti, duši ili ljubavi. Jako je važno imenovati te žene i ukazati na način na koji su one promišljale svijet. I feministička teorija je iznjedrila brojne sjajne filozofkinje, čija se imena i doprinosi jednako prećutkuju, i koje takođe ne nalaze svoje mjesto u nastavnom planu i programu, uprkos svojim višestruko važnim i korisnim uvidima", istakla je ona.

Bojanovićeva je kazala da na UCG ima mnogo profesorki, naučnica, koje svojim briljantnim radom čine crnogorsku, i širu, akademsku scenu kvalitetnijom i boljom, ali i dalje stoji, i pitanje je koliko još dugo će stajati, nimalo ugodna činjenica da su iz istorije nauke i uopšte mišljenja, žene gotovo izbrisane i da studenti i studentkinje nijesu u prilici da čuju i čitaju o njihovom značaju i doprinosima.

Hana Arent

"Fakultetska, odnosno univerzitetska naučno-nastavnička vijeća bi se morala ozbiljnije posvetiti prevazilaženju ovog nedostatka, za dobrobit svih koji žele cjelovito znanje", ocijenila je Bojanovićeva.

Od kad postoji filozofija, kako je rekla, od tada postoje i žene u njoj, tako da u cjelokupnoj istoriji filozofije i u svim njenim disciplinama postoje predstavnice koje su doprinijele da mudrost, odnosno ljubav prema njoj raste i razvija se.

Pored već pomenutih, ona smatra da bi svoje mjesto na Studijskom programu za filozofiju trebalo da imaju i Eloiza, Kristina de Pizan, Mari le Žar de Gurne, Olimp de Guž, Meri Vulstonkraft, Herijeta Tejlor Mil, Ema Goldman, Roza Luksemburg, Simon Vejl, Simon de Bovoar, Hana Arent, Suzan Zontag, Dona Haravej, Džudit Batler, Elen Siksu, Lis Irigaraj, Julija Kristeva i Šantal Muf.

Jednostrano obrazovanje ne mijenja svijet nabolje

Kada su žene isključene iz najvažnijih, ključnih aspekata teorije, onda se, smatra Bojanovićeva, ne može očekivati nikakav boljitak ni u praksi.

"Nema smisla vjerovanje da će mlade generacije, koje se jednostrano ili jednorodno obrazuju, moći da promijene svijet nabolje. Za ostvarivanje ravnopravnosti podjednako su važni i teorija i praktično djelovanje", ocijenila je ona.

"Nužno je da se i UCG oglasi povodom potrebe da se u nauci čuje ženski glas"

U Crnoj Gori danas imamo značajne rezultate rada ženskih organizacija, koje se uglavnom bave edukacijom o pravima žena, pružanjem pomoći ženama žrtvama nasilja, koje nastoje mijenjati aktuelne i usvojiti nove zakone koji će doprinijeti boljem položaju žena.

"Centar za žensko i mirovno obrazovanje “Anima” već deset godina organizuje program Ženskih studija i svojim polaznicama pruža znanje iz feminističke teorije i prakse. Nužno je da se i UCG oglasi povodom potrebe da se u nauci čuje ženski glas i da se, da citiramo filozofkinju En Kud, “uključe isključene”, kako bismo kroz rodnu različitost obogatili i samu nauku", kazala je Bojanovićeva i dodala da je to poziv svim naučnicima “jer će bez cjelovite i interdisciplinarne saradnje određena naučna polja i dalje ostati neprobojna patrijarhalna utvrđenja”.

Važnost filozofije koju su stvarale žene

Bojanovićeva je kazala da ne zna da li se neka od njenih koleginica zalaže za uvođenje filozofkinja i, uopšte, naučnica, u nastavni plan i program, ali je istakla da koliko je to iz njene akademske pozicije moguće, svojim studentima i studentkinjama uvijek ukazuje na važnost cjelovitog obrazovanja “kojem je cilj da nas osvijesti”.

"Takođe, i na važnost filozofije koju su stvarale žene, na njihove puteve i horizonte, na neophodnost radikalno kritičkog mišljenja koje bi i ženama i muškarcima pomoglo da djeluju, da mijenjaju svijet i stvarnost, da se bore za preuređenje sistema rada, da mijenjaju hedonističko-konzumeristički odnos prema životu, da se bore protiv seksizma, nacionalizma, rasizma, nasilja i svih oblika diskriminacije", rekla je Bojanovićeva.

Ona je dodala da je zaista srećna kada vidi da se neki od njih interesuju za žene u filozofiji i da "zajedno sa mnom, nastoje da brinu da one (pro)govore, uprkos njihovom odsustvu sa spiskova obavezne i izborne literature”.

Galerija

( Marijana Camović )