"Dakićevci" 300 minuta ćutali pred Vladom

Bivši radnici i povjerioci podgoričkog "Radoja Dakića" su ispred zgrade Vlade sa 300 minuta ćutanja još jednom pokušali da skrenu pažnju na njihove i probleme porodica preminulih kolega.

Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike, Milan Vukčević, kazao je da su okupljeni ćutanjem željeli da podsjete na 300 kolega koji su preminuli tokom prethodnih 10 godina, koliko se čeka izvršenje sudske presude.

"Društvo ne vodi dovoljno računa o porodicama preminulih radnika. Oni su ostali bez člana porodice, potraživanja i normalnog načina života", kazao je Vukčević.

Bivši radnici i povjerioci podgoričke fabrike od početka 2009. organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura

On smatra da društvena obaveza leži na državi, koja treba da sprovede socijalni program i sudsku presudu, ali i da sve ukazuje na to da je ona neuređena. Bivši radnici i povjerioci "Radoja Dakića" su, prema njegovim riječima, pokušali da skrenu pažnju, kako bi se izvukle pouke iz njihovog 16 godina dugog čekanja.

"Tih ljudi nema, a mi tražimo da problem njihovih porodica bude vidljiv", poručio je Vukčević.

Bivši radnici "Radoja Dakića" bili su pred zgradom Vlade do 15 sati, a za srijedu su najavili redovne proteste.

Bivši radnici i povjerioci podgoričke fabrike od početka 2009. organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.

Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1.650 bivših radnika.

Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju.

Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra 2011. odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221.000 kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura.

Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.

( Mina )