Možda bude apokalipse
Političari su najveći problem, jer oni odlučuju. To su ljudi koji su opterećeni samo time kako dobiti sljedeći mandat, što je obilježje svih političara svijeta, kazao je Đurović
Problemi Crne Gore su u malim razmjenama, jer smo mi mali, ali devastiranje životne sredine je katastrofalno, to treba zaustaviti, poručio je juče predsjednik Crnogorske akademije nauke i umjetnosti Momir Đurović.
On je na predavanju “Kuda ide ovaj svijet?”, koje je održao u CANU, iznio niz pesimističnih naučnih predviđanja. Prema njegovim riječima, najveći problemi današnjice su izvori enegrije i klimatske promjene, ali i političari koji toj tematici ne pridaju značaja.
“Političari su najveći problem, jer oni odlučuju. Njima je narod dao da odlučuju i oni nemaju puno razumijevanja za takve teme. To su ljudi koji su opterećeni samo time kako dobiti sljedeći mandat, što je obilježje svih političara svijeta”, kazao je Đurović.
On je napomenuo da se čovječanstvo nalazi pred novim izazovima, a da od odgovora na njih zavise i posljedice: “Problem čovječanstva je rast populacije. Predviđa se da će do 2050. na zemlji živjeti devet milijardi ljudi, umjesto dosadašnjih šest. To sa sobom vuče i ostale probleme, kao što je nedosatak resursa. Sve drastično u svijetu opada, jedino populacija raste”.
Novi vijek, novi problemi
Sa druge strane, indeks zadovoljstva životom je vrlo nizak u svijetu: “Mi (Crna Gora) pripadamo vrlo nezadovoljnim. Ne možemo reći da smo na planeti uspostavili život ljudskog bića, onakav kakav mu je dostojan”.
Đurović napominje da je novi vijek donio nove probleme, poput nedostatka vode, hrane, siromaštva, pojave novih bolesti, terorizma, okeanski sistem se zagađuje, Arktik se topi, glečeri nestaju. Po njemu, ako se glečeri sa Himalaja otope, čak 1,5 milijarda ljudi bi moralo da migrira.
“Svakog dana nas plaše stravičnim scenarijima za budućnost, i nije da to sve nije istina. Mi trenutno šaljemo ugljendioksida u atmosferu više nego što ona može da prihvati. Šesdesetih godina ta količina je bila 0,7 ppm, a sada je 2 ppm. Ako se nastavi taj trend biće za 50 odsto više stvaranja tih čestica do 2050. godine”, tvrdi Đurović.
Potrebna globalna reakcija
Pesimističnim predviđanjima tu nema kraja, pa Đurović upozorava da postoje naučnici koji tvrde da će planeta prevazići svoje kapacitete i u ovoj dekadi: “Doći ćemo u situaciju da planeta pređe preko svih kapaciteta koje ima, i po koncentraciji efekata staklene bašte i po korišćenju hrane, degradaciji zemljišta i gubitka biodiverziteta. Trošimo svega više nego što Zemlja ima, sadašnjim načinom života trebaju nam dvije i po Zemlje da ispunimo sve naše potrebe”.
Potrebna je brza globalna reakcija, jer, kako je kazao, čovječanstvo čekaju teški dani, sunce će sljedeće godine biti aktivnije, biće manje kiše, a temperature će rasti.
Zanimljivom predavanju prisustvovalo je oko 30 akademika, među kojima su bili i profesor Dragan Vukčević, dekan Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić i dekan Mediterana Slobodan Backović, profesori Univerziteta...
Đurović je mjesecima u sukobu sa Vladom i Ministarstvom nauke zbog odluke da svi akademici DANU uđu u CANU, što CANU nije prihvatila. Polemike su se nastavile i nakon Vladine odluke da prestane da finasira naučno-istraživački rad akademije.
Nema održivog razvoja nego samo preživljavanja
Đurović je kazao da je neophodno da se sa mjernog indikatora razvoja - GDP, pređe na druge, koji će uvažavati probleme sa kojima se suočavamo.
“Sada već ni održivi razvoj ne znači ništa, više se govori o preživljavanju. To je politički slogan. Za trenutno stanje niko u svijetu nema rješenje. Univerzalne vrijednosti se ne poštuju, a globalne nijesu uvedene.
Ako mene pitate, ja sam za to da se formira globalna vlada, jer se globalni problemi rješavaju globalno. Više ne važi ona - misli globalno, djeluj lokalno, već obrnuto”, kazao je on.
Poveća li se temperatura za dva stepena nestaće pola Njujorka i Londona
Industrijska revolucija je, prema Đurovićevim riječima, doprinijela da se poveća potrošnja energije i da za kratko vrijeme čovjek drastično utiče na okolinu: “Prosječna temperatura raste mogla bi porasti dva stepena za sljedećih 50 godina, ukoliko bi nastavili sa trenutnom emisijom ugljendioksida i efektima staklene bašte.
Pesimističnije prognoze predviđaju i rast od četiri stepena Celzijusa”. Da je preskočena industrijska revolucija, kako je kazao, imali bismo temperaturu veću za jednu desetinu (manje od pola stepena) od ranije, a ne za šest desetina.
“Ako dođe do povećanja temperature za dva stepena, kako je predviđeno, more bi moglo da se podigne za 6-7 metara, što znači da bi nestalo pola Njujorka i Londona. Ako pak bude ostvaren pesimističniji scenario, i temperatura bude povećana za četiri stepena, to znači da bi se nivo mora mogao podići za 70 metara.
Takođe, ljudski organizam bi se prilagodio na povećanje temperature za dva stepena, dok bi oko od četiri stepena uslovilo da na svijetu ostene da živi samo milijarda ljudi”, istakao je predsjednik CANU.
Galerija
( Dražen Đurašković )