"Dakićevci" traže rješenje, a ne obećanje
"Licimjerno je da našem kolegi, kojem se duguje 40.000 eura, nude paket ulja, brašno i konzerve i sapun ili 100 eura za ličnu kartu", kazao je Vukčević
Bivši radnici i povjerioci podgoričkog "Radoja Dakić" traže konkretna rješenja njihovog problema, a ne obećanja koja im nadležni šalju sa sastanaka.
Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike, Milan Vukčević kazao je da su radnici, umjesto da im Vlada zvanično odgovori na zahtjeve, dobili saopštenje sa sastanka gradonačelnika Podgorice, Miomira Mugoše i ministra finansija, Milorada Katnića, da će na budućim sastancima definisati konkretne korake u rješavanju njihovih problema.
"Neformalnim saopštenjem u kojem se ponovo pominje Mugoša, stvoreno je podozrenje, jer nam je na završnoj konvenciji pred izbore 2009. drugi put gradonačelnik obećao svaki cent i glavnice i kamate", kazao je Vukčević agenciji Mina-business.
On je rekao da je nadležnost Vlade da sprovodi sudske odluke i socijalni program i pitao dokle će više nadležni da im nude obećanja.
"Za svakog po nešto, a za 1.800 radnika i članova njihovih porodica ništa. Licimjerno je da našem kolegi, kojem se duguje 40.000 eura, nude paket ulja, brašno i konzerve i sapun ili 100 eura za ličnu kartu", kazao je Vukčević.
On je ponovio da će se radnici u nedjelju, na dan parlamentarnih izbora, okupiti ispred Vlade, kako bi odali poštu za 300 preminulih kolega, sa isto toliko minuta ćutanja.
"To će biti grobno ćutanje, tišina ispred sivih zidova Vlade. Nosićemo transparent Bivši radnici, a i premijer i ministri će od ponedjeljka biti bivši", poručio je Vukčević.
Bivši radnici i povjerioci podgoričke fabrike početkom septembra su, nakon mjesec pauze, obnovili proteste ispred zgrade Vlade, gdje su proveli dvije noći. Dananonoćne proteste prekinuli su, nakon što su ministri na sjednici Vlade raspravljali o njihovom problemu.
Oni od početka 2009. organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.
Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još 7 miliona eura, a pravo na isplatu ima 1.650 bivših radnika.
Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju.
Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra prošle godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221.000 kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura.
Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.
( Mina )