Kriminal je ušao i u javni i privatni sektor

Korupcija je i dalje široko rasprostranjena u Crnoj Gori, što ozbiljno zabrinjava jer omogućava kriminalnim grupama da se infiltriraju u javni i privatni sektor, navodi se u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2012. godinu, koji je juče predstavljen u Briselu.

U dokumentu EK, Brisel je upozorio da Crna Gora još nema mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima.

“Ovi rezultati moraju da budu izgrađeni na stabilnim osnovama, posebno kad su u pitanju istrage, optužnice i presude za korupciju na najvišim nivoima. Činjenica da su svi slučajevi korupcije na visokom nivou bazirani na dokazima treće strane takođe predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost”, navodi se u djelovima Izvještaja koji su pod dijelom naslovljenim kao “Politički kriterijumi”, odnosno “Pravosuđe i osnovna prava”.

Brisel je zabrinut i zbog toga što instituti oduzimanja i proširenog oduzimanja imovine stečene kriminalnim putem do sada nijesu korišćeni, jer Upravi za imovinu, koja je za to nadležna, “nedostaju profesionalni kapaciteti”, pa ih je neophodno osnažiti u predstojećem periodu.

Ocjenjuje se da je napravljen određeni progres u sprovođenju nedavno usvojenih zakona u ključnim područjima finansiranja stranaka, sprečavanju sukoba interesa i javnim nabavkama.

“Kapacitet nadzornih institucija, posebno Državne izborne komisije, državne revizije i Komisije za sprečavanje sukoba interesa, treba poboljšati. Crna Gora ima dodatno razvijen sistem za praćenje istraga, progona i osude u slučajevima korupcije, ali njihov broj je i dalje nizak, a tu još nema oduzimanja imovine naručilaca koruptivnih djela”, kaže se u Izvještaju.

Problematična nezavisnost pravosuđa

Ukazuje se da nije primijenjen unaprijeđeni zakonodavni okvir kad su u pitanju finansijske istrage: “Iako je evidentan napredak i kad je u pitanju zakonodavni okvir koji se odnosi na suzbijanje pranja novca, sumnjive transakcije se rijetko prijavljuju, a prijave najčešće dolaze iz bankarskog sektora. Zbog toga administrativni kapaciteti moraju biti ojačani. Zabrinjava i mali broj presuda za slučajeve pranja novca”.

EK primjećuje “mali” napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa koji se ogleda u početku primjene novousvojenih zakona i objavljivanja presuda.

“Ipak, još je nezavršen proces ustavnih reformi koji treba da obezbijedi nezavisnost pravosuđa i to u skladu sa evropskim standardima”, navodi se u Izvještaju.

Podsjeća se da je Crna Gora sprovela “niz uspješnih akcija” kada je riječ o sprečavanju krijumčarenja droge i to u saradnji sa Interpolom, Europolom i državama u okruženju, ali i zemljama članicama EU.

“Ipak, krijumčarenje droge je i dalje predmet velike zabrinutosti zbog toga što je Crna Gora u tranzitnom području krijumčarske rute u EU i iz nje. Broj zapljena ostaje mali. Zakonodavni okvir i administrativni kapaciteti moraju biti osnaženi i usklađeni sa zakonodavstvom EU”, preporuke su Brisela.

Pozitivniji stavovi ka ljudskim pravima

Iako država ulaže napore da suzbije trgovinu ljudima, problem predstavlja identifikacija i zaštita žrtava, posebno kad se radi o djeci i ženama, zbog čega se ta oblast mora dodatno osnažiti.

Kad su u pitanju ljudska prava, EK ocjenjuje da vlasti pokazuju pozitivnije stavove, ali da su “dometi ograničeni” kada su u pitanju optužnice.

“Uslovi života u zatvorima su se poboljšali, ali još nijesu u skladu sa međunarodnim standardima, posebno kada su u pitanju obrazovanje i zdravstvena zaštita. Posebna zabrinutost odnosi se na uslove u zatvoru u Bijelom Polju”, piše u Izvještaju EK. LGBT osobe i predstavnici NVO koje promovišu njihova prava su, kako piše, “ i dalje diskriminisani”.

Dodaje se da je dekriminalizacija klevete obezbijedila stabilnije okruženje za novinare, te da je u izvještajnom periodu došlo i do prvostepene presude za jedan od posljednjih slučajeva nasilja nad novinarima.

“Napori da se istraže i procesuiraju slučajevi nasilja nad novinarima moraju da budu poboljšani. Okolina u kojoj mediji funkcionišu i dalje je ispolitizovana i podijeljena”.

Ocjenjuje se da je ostvaren napredak u funkcionisanju zakonodavne i nadzorne uloge parlamenta, uključujući i vladavinu prava. Preporuka za crnogorski parlament je da nastavi sa naporima koji se odnose na podjednako korišćenje zakonodavne i kontrolne funkcije.

Ocjenjuje se da je Crna Gora postigla određeni napredak na području pravosuđa, slobode i sigurnosti i navodi da je počelo usklađivanje sa pravnom tekovinom na području migracija, azila i viza.

Izvještaj o napretku juče u Podgorici premijeru Igoru Lukšiću uručio je šef Delegacije Evropske unije Mitja Drobnič. “Izvještaj posmatramo kao smjernicu za efikasniju organizaciju posla unutar pregovaračkih struktura”, kazao je Lukšić.

Veliki rizici i ekonomska neizvjesnost

Slaba vladavina prava i korupcija nastavljaju da negativno utiču na poslovni ambijent Crne Gore i predstavljaju glavni izazov, ocijenila je EK u Izvještaju. U dijelu Izvještaja o ekonomskim kriterijuma, EK ocjenjuje da, iako se crnogorska ekonomija oporavlja, iako je stanje u određenim sektorima slabo, stabilnost javnih finansija ugrožena je zbog nestabilnih ekonomskih prilika.

Navodi se da Crna Gora i dalje treba da privlači strane investicije kako bi razvila infrastrukturu. “Uprkos oštrom padu, neto strane direktne investicije na godišnjem nivou i dalje ostaju na nivou od preko 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što odražava stabilnost interesovanja investitora”, navodi se u Izvještaju i dodaje da 39 odsto svih investicija ide u sektor nekretnina.

EK ocjenjuje da su značajne prepreke ostale na tržištu telekomunikacija i energetike, iako je u tim sektorima sprovedena liberalizacija. Ukazuje se i na probleme na tržištu rada, ističući da je stopa nezaposlenosti visoka. Izvještaj citira rezultate istraživanja Monstata po kojem je stopa nezaposlenosti 20 odsto, za razliku od podataka Zavoda za zapošljavanje koji tvrdi da je ta stopa oko 13 odsto.

EK ocjenjuje da je državna pomoć sada ograničena, ali da pritisak na javne finansije prave visok nivo državnih garancija. “Državna pomoć je neznatno smanjena sa 2,3 odsto BDP-a iz 2010. na 2 odsto u 2011”, navodi se u Izvještaju.

Rastuća inflacija, kako se dodaje, takođe pravi pritisak na javne finansije, kao i budžetski deficit koji je u 2011. godini porastao na 5,4 odsto, u odnosu na 5 odsto iz prethodne godine. “I smanjenje spoljne potražnje, pad cijena aluminijuma i njegove proizvodnje, kao i manjak priliva kapitala izložile su Crnu Goru jačem spoljnjem finansiranju i ograničenoj likvidnosti”, navodi se u Izvještaju i dodaje da država ima ograničena monetarna ovlašćenja, jer koristi euro. U toj situaciji, kako se navodi, Vlada je nastavila sa oštrom fiskalnom politikom, posebno kroz prilagođavanje javne potrošnje trenutnim prilikama na tržištu. “Sve u svemu, makroekonomska stabilnost je generalno održana, ali su ostali rizici i neizvjesnosti zbog velikog oslanjanja na spoljno finansiranje”, smatraju u EK.

Galerija

( Tina Radulović, Rajko Milić )