Rješavanje problema u zdravstvu: Korupcija, reforme i druge krupne riječi
Korumpirani doktori, niska primanja, nedostatak registra bolesti, samo su neki od problema
Ukoliko dođe na vlast nakon 14. oktobra, aktuelna opozicija najavljuje rješavanje ključnih problema u zdravstvu, poput korupcije, liste čekanja, usklađenosti opreme i kadra.
S druge strane, u vladajućoj koaliciji obećavaju da će nakon izbora nastaviti sa reformom zdravstvenog sistema koja, između ostalog, podrazumijeva kontrolu zdravstvenih ustanova.
Funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) Nataša Vuković smatra da treba iskoristiti sve kapacitete koje crnogorsko zdravstvo ima.
"Da bi se smanjile liste čekanja, mora se bolje iskoristiti postojeća medicinska oprema u sistemu javnog zdravstva. Potrebno je da se radno vrijeme prilagodi pacijentima, a skraćenju lista bi pomoglo i da se decentralizuje pružanje određenih medicinskih usluga, kao što su konzilijumi, komisije" smatra ona.
Iako upravlja resorom zdravstva već šest godina, član predsjedništva Demokratske partije socijalista dr Miodrag Radunović nije uspio da riješi problem lista čekanja na preglede, ali i loš standard medicinskih radnika. U većini crnogorskih bolnica postoje liste čekanja, a za pojedine usluge se čeka i više od godinu dana.
Radunoviću se zamjera i nerješavanje pitanja medicinskog otpada, kao i loša primjena reformskih zakona i odluka. Njegovu ministarsku karijeru prate ambiciozni projekti kao što je izgradnja Instituta za javno zdravlje, Klinike za onkologiju i prva transplantacija bubrega su Crnoj Gori.
Član Savjeta Demokratskog fronta Srđan Pavićević ističe da bi kvalitet lista čekanja morao biti provjeravan na svakih sedam dana, jer što su liste kraće - kvalitet rada je bolji. On smatra da se stanje u zdravstvu može riješiti djelovanjem na lokalnom nivou.
"Ovako uvezan i objedinjen medicinski postulat treba kvalitetno i sa punim povjerenjem afirmisati na lokalnom nivou, kako bi se stvorilo puno povjerenje korisnika usluga prema - svojim bolnicama i ljekarima" smatra Pavićević.
Kandidat za poslanika Pozitivne Crne Gore, dr Tamara Bajić navodi da je potreban kvalitetan bolnički informacioni sistem, kako bi se kontrolisale i analizirale liste čekanja i našao način za njihovo smanjenje.
"Postoji potreba za definisanjem nacionalnih standarda za liste i vremena čekanja na neke, u početku, a zatim i sve medicinske procedure, sa ciljem poboljšanja dostupnosti usluga" predlog je dr Bajić, koja je specijalista socijalne medicine.
Sa druge strane, Gorica Savović iz DPS-a tvrdi da reforme zdravstva tek predstoje.
"Kako je krajnji cilj tog procesa zadovoljan pacijenat, sigurno ćemo nastaviti sa uključivanjem više privatnih ustanova u Mrežu zdravstvenih ustanova, i to u onim oblastima gdje su prepoznate poteškoće u ostvarivanju dostupne i blagovremene zdravstvene zaštite" najavljuje Savović.
Članica Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa DPS-a tvrdi da će nakon izbora dio aktivnosti usmjeriti i na kontrolu zdravstvenih ustanova.
"Prepoznali smo da brojni reformski dokumenti nijesu uvijek dosljedno sprovođeni u pojedinim ustanovama, a bitno utiču na stvaranje barijera u pružanju usluga i time unose sumnju kod javnosti u kvalitet samog koncepta" kazala je Savović.
Sa njom su saglasni i opozicionari, koji tvrde da brojni strateški dokumenti i dalje čekaju na primjenu.
"Bez tih formalno-pravnih akata, koji predstavljaju kostur i okvir zdravstvenog sistema, sve se svodi na stihijsku, vrlo često ispolitizovanu, ponekad iracionalnu listu želja i aktivnosti. Kvalitetnom realizacijom pomenutog, pacijent dolazi u centar sistema" tvrdi Srđan Pavićević.
Nataša Vuković ukazuje da su reforme u zdravstvu za posljedicu imale prebacivanje sve većeg dijela finansijskih troškova sa države na građane, sa zdravih na bolesne i sa mladih na stare.
"Danas u Crnoj Gori, nažalost, pravo na zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i ljekove najviše zavisi od finansijske moći" kazala je Vuković.
Kako bi se stanje popravilo, ona predlaže formiranje i osnaživanje udruženja pacijenata koje bi se uključilo u donošenje odluka o ključnim zdravstvenim uslugama.
"Postojeća infrastruktura mora biti poboljšana izgradnjom novih objekata, opremljenih najnovijom tehnologijom iz najprestižnijih evropskih i svjetskih centara. Na taj način omogućićemo da građani imaju najkvalitetniji vid zdravstvene zaštite" kazala je Vuković.
Novca u državnom budžetu za zdravstvo, prema njenim riječima, ima, ali je problem kako se postavljaju prioriteti. Tako bi iznos od 168 miliona eura koje zdravstvo ima ove godne na raspolaganju, bio povećan kada bi SNP preuzeo taj resor.
"Za dobar zdravstveni sistem potrebne su opremljene zdravstvene ustanove i stručno osposobljeni i zadovoljni zdravstveni radnici. U ovom trenutku u Crnoj Gori nema ni sigurne egzistencije zdravstvenih radnika, ni dobre zdravstvene usluge građanima" ocijenila je ona.
Aktuelni ministar je saopštio da je prošle godine na liječenje u Srbiji upućeno 5.894 pacijenata, a ukupni troškovi za liječenje, kontrolu i dijagnostiku su bili 6,3 miliona eura
Takođe, i Pozitivna garantuje da bi se izborila za veći budžet zdravstva. Oni bi zdravstvenu politiku, zasnovanu na dokazima, vodili efikasno i planski, a težili bi i da imaju adekvatan i sposoban menadžment u zdravstvenim ustanovama.
"Na taj način bi stavili pacijenta u centar zdravstvenog sistema, a istovremeno većim izdvajanjem za sektor zdravstva vratili bi profesiji zdravstvenog radnika dostojanstvo" obećava dr Bajić.
Iz Demokratskog fronta nedavno su kritikovali zdravstvene zvaničnike da se previše novca troši na liječenje osiguranika u Srbiji. Saopšteno je da mjesečno crnogorski ljekari upute i do 600 osiguranika, što su iz DPS-a odbacili.
Aktuelni ministar je saopštio da je prošle godine na liječenje u Srbiji upućeno 5.894 pacijenata, a ukupni troškovi za liječenje, kontrolu i dijagnostiku su bili 6,3 miliona eura. Za upućivanje u druge države potrošeno je milion eura.
Primanja medicinara uvrjedljivo niska
U zdravstvu radi oko 8.500 ljudi, i predstavlja jednu od najbrojnijih grana državne uprave. Dugogodišnji problem viška nemedicinskog kadra zdravstveni zvaničnici planiraju da riješe do kraja godine, a procjenjuje se da bi oko 400 zaposlenih trebalo da napusti službu uz otpremnine.
Najveći problem kada je riječ o kadru jesu, međutim, niska primanja medicinara. Prema podacima sindikata, prosječna plata medicinske sestre je oko 270, a ljekara oko 500 eura.
Zamjerke na kadrovsku politiku imaju i iz Pozitivne, koji smatraju da je evidentan manjak visokospecijalizovanog kadra u sjevernim opštinama, te da je distribucija medicinara između sjevera i juga nezadovoljavajuća.
"Pacijent, naročito na sjeveru Crne Gore, nije u centru zdravstvenog sistema. Istovremeno imamo nezadovoljne zdravstvene radnike koji su žrtve neadekvatne kadrovske politike, čija je nasumična implementacija, bez pravih epidemioloških procjena i neusklađena sa raspoloživim finansijskim resursima, dovela do uvredljivo niskih zarada, među najnižima u regionu, a samim tim i do manjka motivacije" kaže dr Tamara Bajić.
Nataša Vuković iz SNP-a je kazala da medicinskom osoblju treba omogućiti da se obrazuje i usavršava putem različitih oblika stipendiranja, a posebno da se podstiču i nagrađuju stručnost, požrtvovanost i odgovornost.
"Svjesni smo da dobre bolnice ne čine zidovi, nego ljudi, stručnjaci, kojima treba omogućiti da razviju znanje i talenat i ostanu u Crnoj Gori" kazala je Vuković.
Nema registara bolesti
" Crnoj Gori nedostaju kvalitetni biostatički podaci da bi se pratila efikasnost određene metode" upozoravaju iz Pozitivne.
"Crna Gora ne posjeduje podatke o prevalenci i incidenci dvije najučestalije grupe oboljenja kao uzroka smrti stanovništva - bolesti sistema krvotoka i tumori".
"Ne posjedujemo registar za karcinome, samim tim ni stopu petogodišnjeg odnosno 10-godišnjeg preživljavanja od istih. Bez dostupnosti tih podataka nije profesionalno konstatovati našu efikasnost prilikom primjene neke medicinske metode koja se, recimo, koristi za liječenje određenih grupa kancera, kada se ne može praviti komparativna analiza sa drugim zemljama" smatra dr Bajić.
Još bez presuda korumpiranim ljekarima
Prema podacima Uprave za antikorupcijsku inicijativu prošle godine je bilo 24 prijave za korupciju u zdravstvu, dok je u prvih pola godine 2012. bilo upola manje.
Međutim, i pored brojnih prijava, javnosti je poznato da je do sada samo jedan ljekar pravosnažno osuđen zbog korupcije u zdravstvu, a protiv nekoliko medicinskih radnika su postupci u toku. Opozicionari smatraju da je za kvalitetnu borbu protiv korupcije u zdravstvu, potrebna najprije volja.
Neke partije predlažu i korjenite promjene. - Reorganizacijom primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sistema i specijalističko-konzilijarne zaštite zdravstveni sistem može postati efikasniji, što će otkloniti, odnosno znatno smanjiti mogućnost korupcije.
Važna stvar jeste, prema njihovom mišljenju, i poboljšanje položaja radnika. Isti predlog daju i iz Pozitivne
Potrebna je i bolja kontrola zdravstvenog sistema - predlog je SNP-a.
Važna stvar jeste, prema njihovom mišljenju, i poboljšanje položaja radnika. Isti predlog daju i iz Pozitivne.
U Demokratskom frontu predlažu jasno definisanje pravila ponašanja ljekar-pacijent, dok iz DPS-a navode da je siguran put da se korupcija smanji da se zaštite zaposleni, savjesni, stručni i odgovorni zdravstveni radnici, i da se istraje na sprovođenju svih utvrđenih mjera.
Galerija
( Dražen Đurašković )