Balet u Crnoj Gori - bez tradicije i strategije
U našoj zemlji postoje dvije osnovne i srednja baletska škola, čiji se kadrovi trude da unaprijede razvoj baleta
Crna Gora je zemlja sa skromnom baletskom tradicijom, a razvoj ove scenske umjetnosti, prema riječima sagovornika “Vijesti” je spor i veoma težak.
U našoj zemlji postoje dvije osnovne i srednja baletska škola, čiji se kadrovi trude da unaprijede razvoj baleta i postave na mjesto koje zaslužuje. Prema riječima koreografkinje i bivše balerine u Narodnom pozorištu u Sarajevu Slavke Nelević i profesorice klasičnog baleta u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić” Viktorije Strugar, baletska umjetnost u Crnoj Gori se nije značajnije razvijala, a baviti se razvojem baleta je veoma teško.
Da je institucionalizovanje baleta teško, smatra i Ministarstvo kulture, koje kao jedan od razloga navodi i to da Crna Gora nema duboke korijene u baletskoj umjetnosti.
"Osnivanje novih nacionalnih institucija pretpostavlja izradu razvojne strategije zasnovane na postojećem stanju, kapacitetima, uslovima, resursima, kadrovima, kojima jedna sredina raspolaže", piše i odgovorima “Vijestima”.
Veliki potencijali
“Obaveza svih škola jeste da publici i medijima otkriju i prikažu velike potencijale koji postoje u našoj zemlji. Naravno, za ovu vrstu umjetnosti, potrebno je vrijeme, strpljenje i visokostručan rad. Škola na čijem sam čelu upravo djeluje po tim uputima i već 12 godina ide u susret finalnom cilju”, rekla je Vanja Pantović, direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”.
"Mladi ljudi koji žele da se profesionalno posvete klasičnom baletu moraju da odu u neku drugu evropsku metropolu"
Ona smatra da su potencijali za razvoj baletske umjetnosti u Crnoj Gori veliki, i da je te potencijale prepoznala država i zahvaljujući tome “danas mi možemo da kažemo da je crnogorski balet postavljen na kulturnu mapu regiona i Evrope”, smatra ona.
Koreografkinja Nelević kao opravdanje zašto Crna Gora nema baletski ansambl nalazi mogući razlog u činjenici da je Podgorica kao glavni grad ipak premala za jedan tako brojan ansambl kao što je baletski.
“To je ansambl od najmanje 50 ljudi i ako tome dodate i orkestar pa naravno i operski ansambl to je onda najmanje 200 ljudi, a takva brojka je luksuz i za veće sredine od Podgorice” kazala je Nelević.
On je kazala da pored državne baletske škole, doprinos razvoju klasičnog baleta u Crnoj Gori daje i privatna baletska škola “Princeza Ksenija”.
“Ipak, mladi ljudi koji žele da se profesionalno posvete klasičnom baletu moraju da odu u neku drugu evropsku metropolu da bi mogli da ostvare takve ambicije”, rekla je ona.
Organizacija i finansiranje
Ministarstvo kulture smatra da je za osnivanje nacionalnog baletskog ansambla ili profesionalne baletske grupe, neophodna analiza realnih potreba i mogućnosti kao što su organizacija i finansiranje, prostorni uslovi za pripreme i izvođenje programa, igrački i pedagoški kadar, publika.
“Potrebno je da nacionalni teatar u okviru svog repertoara uključi i baletske predstave"
“Osim skromnih formi koje su postojale u Podgorici između dva svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata, tek 2008. godine, u okviru Umjetničke škole “Vasa Pavić” u Podgorici, osniva se Srednja baletska škola. Takođe, prije par godina osniva se i privatna baletska škola “Princeza Ksenija”, za osnovno-školski uzrast, koja posluje uz izvjesnu pomoć države”.
Vanja Pantović, međutim, smatra da je glavni cilj visoka škola baletske umjetnosti - Akademija i profesionalni baletski ansambl CNP-a.
Ona je kazala je za formiranje baletskog ansambla najodgovornija uloga nacionalnog teatra.
“Potrebno je da nacionalni teatar u okviru svog repertoara uključi i baletske predstave ili makar omogući školama koje rade ozbiljnu produkciju da budu preko čitave godine zastupljene”, kazala je ona.
“Nacionalni ansambli podrazumijeva veliki broj ljudi, kostime, dekore... To su velika ulaganja, čak i velika pozorišta što se klasičnog baleta tiče smanjuju repertoare, a kamoli kod nas“, rekla je Srugar, dodajući da “uvijek može da se razvije neka trupa ili nešto slično”
Pomjeranje sa mrtve tačke
Ona je kazala da je bavljenje razvojem baletske umjetnosti prilično nezahvalno, a da bi i se razvila potrebne su srednje baletske škole odakle će se razvijati igrači, pa teatar gdje će oni igrati, raditi, ali s obzirom da smo mala sredina da balet nije baš u našoj tradiciji potpuno je za očekivati da se to sve razvija vrlo sporo.
“Očekivali smo da će se mnogo više pokrenuti sa tom srednjom školom , kao i da će interesovanje biti veće"
I ona kao i Nelević smatra da je formiranje nacionalnog baletskog ansambla u Crnoj Gori veoma teško i nezamislivo.
Strugar ističe da se otvaranjem srednje baletske škole ipak pomjerilo nešto sa mrtve tačke, ali da se očekivalo mnogo veće interesovanje za upis.
Ima potencijala: Balerine škole "Princeza Ksenija"
“Očekivali smo da će se mnogo više pokrenuti sa tom srednjom školom , kao i da će interesovanje biti veće. Pošto u tom periodu djecu usmjeravaju roditelji, pretpostavljam da je u pitanju njihovo nepovjerenje čime bi se djeca bavila u budućnosti. Nemamo pozorište, gdje će ta djeca da rade i vjerovatno zbog toga i nerado konkurišu”, rekla je Strugar.
Ona je kazala da djeca baletsku školu pohađaju kao vanrednu, obično uz gimnaziju.
Interesovanje raste
Za učenje baletske vještine najzainteresovanije su djevojčice i to interesovanje je ogromno, rekla je Strugar. Ona je kazala da nisu u mogućnosti sve da ih prime, ali da u okviru baletske grupe “Alegro” rade sa predškolskim uzrastom.
Ministarstvo kulture smatra da postojeće škole mogu da budu podsticaj za razmišljanje o osnivanju ansambla
”Sasvim je logično da djevojčice imaju interesovanje i da vole ovu umjetnost posebno dok su male. A problem nastaje kada malo odrastu i shvate koliko je to zahtjevno, naporno i da za to treba da budu stvarno potpuno predane”, kazala je Strugar.
I direktorica privatne škole “Princeza Ksenija” kaže da je interesovanje djevojčica za balet ogromno.
“Potpuno nevjerovatno da u maloj zemlji bez tradicije baletske umjetnosti, interesovanje raste iz godine u godine. Djeca napreduju i rastu i biće profesionalne balerine vrlo brzo”, rekla je Pantović.
Ministarstvo kulture smatra da postojeće škole mogu da budu podsticaj za razmišljanje o osnivanju ansambla, ali da ne postoje resursi.
“Želja da u Crnoj Gori imamo zastupljenu i ovu umjetnost, svakako postoji, međutim to nije presudno za osnivanje profesionalnog ansambla, ako ne postoje neophodni prostorni, infrastrukturni, kadrovski i finansijski uslovi“, stav je Ministarstva.
Igra je, ipak, prisutna
Pomak u razvoju umjetnosti igre u Crnoj Gori, kako kaže Nelević, iako se ne radi o klasičnom baletu jeste postojanje Baletske trupe “Ballo”, koja ima za cilj upravo razvoj i afirmaciju baletske umjetnosti.
Baletsku trupu “Ballo” vode Tamara Vujošević-Mandić i Slavka Nelević
“Ballo” njeguje savremeni plesni izraz i za sobom tokom deset godina postojanja ima brojne sopstvene scenske projekte od kojih i četiri cjelovečernje predstave. (Umir, Možda u Kaffeu, Patricijin vez, Čaura).
“Ova baletska trupa je sastavljena od ljudi koji svojim entuzijazmom čine da igra kao umjetnički izraz bude prisutna na crnogorskoj sceni. Baletska trupa 'Ballo' je sa svojim predstavama gostovala na festivalima u Novom Sadu i Sarajevu, ali bih posebno izdvojila gostovanje u Majamiju (Florida USA), i u Lećeu , što je koliko je meni poznato prvo gostovanje neke plesne pozorišne predstave iz Crne Gore”, kazala je Nelević.
Baletsku trupu “Ballo” vode Tamara Vujošević-Mandić i Slavka Nelević koje su prije dolaska u Podgoricu bile članice baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu.
Baletska trupa tek nakon izmjene sistema
Na pitanje da li CNP i Zetski dom imaju potrebu za baletskom trupom, čije bi se predstave našle na repertoaru tih kuća, u Ministarstvu kulture su kazali da dvije javne ustanove imaju svoju programsku politiku i nezavisni su u pogledu koncipiranja repertoara i odabira žanra koji će promovisati.
Programske potrebe se rješavaju na različite načine, ali osnivanje profesionalnog ansambla podrazumijeva ozbiljnu promjenu sistema
“Pored toga, angažovanje baletske ili plesne trupe zavisi i od prostornih i tehničkih mogućnosti CNP i Zetskog doma. U tom kontekstu, napominjemo da je izvođenje baletskih predstava neuporedivo složenije i kompleksnije pitanje nego što su to programske potrebe jedne ili dvije pozorišne kuće.
Programske potrebe se rješavaju na različite načine, ali osnivanje profesionalnog ansambla podrazumijeva ozbiljnu promjenu sistema institucija kulture i nju treba raditi na osnovu ukupnih objektivnih potreba i objektivnih mogućnosti našeg društva”.
Iz Ministarstva su još kazali da “Master planom ulaganja u infrastrukturu u sektorima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i državne uprave za period 2011-2020. godina, koji je Vlada Crne Gore usvojila 2011. godine, predviđena je izgradnja novog objekta Nacionalnog teatra u periodu 2015-2020.
Novi objekat treba da ima oko 7000m2, a njime bi se unaprijedili postojeći kapaciteti CNP i obezbijedio prostor za izvođenje operskih predstava, većih pozorišnih komada, baleta, ansambl predstava”.
( Milica Radović )