Mank okom, Vlada skokom: Tajkun želi da vezuje jahte do sredine zaliva

Iako je stara samo četiri godine, Državna studija lokacije „Arsenal Tivat“ koja je u proljeće 2008. donijeta u Skupštini Crne Gore, biće izmijenjena i dopunjena, jer je Vlada odlučila da još jednom, kao i prije četiri godine, izađe u susret zahtjevima kompanije „Adriatic Marinas“, kanadskog tajkuna Pitera Manka.

Ta kompanija na mjestu nekadašnjeg tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal gradi marinu i stanove za prodaju na tržištu kroz projekat Porto Montenegro.

“Od usvajanja DSL ’Arsenal’ Tivat, 2008. godine, došlo je do značajnih promjena na globalnom ekonomskom i političkom planu. Te oscilacije imaju svoje efekte i na razvoj prostora koji je obuhvaćen DSL 'Arsenal'.

Dopunom aktuelne DSL bi se redefinisali određeni prostorni parametri i faze izgradnje, te bi se tako došlo do povoljnijeg i fleksibilnijeg prostornog i investicionog rješenja u pogledu brže dinamike budućeg razvoja predmetnog područja“, piše u programskom zadatku za izradu izmjena i dopuna DSL sa kojim se saglasila Vlada.

Izmjene do 2020. godine

Izmjene i dopune DSL važiće za period do 2020. godine, do kada je važila i originalna DSL, takođe prije četiri godine “crtana” po Mankovim željama, a rok za izradu tih izmjena i dopuna je četiri mjeseca od dana sklapanja ugovora sa obrađivačem.

Piter Mank

Nosilac cijelog posla koji se finansira iz državnog budžeta je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a biće rađena i nova strateška procjena uticaja izmjena DSL “Arsenal” na životnu sredinu

Nosilac cijelog posla koji se finansira iz državnog budžeta je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a biće rađena i nova strateška procjena uticaja izmjena DSL “Arsenal” na životnu sredinu.

“Od usvajanja DSL 'Arsenal' Tivat, u oblasti nautičkog turizma na globalnom nivou došlo je do povećanja broja i veličina prosječnih jahti. Iz tog razloga potrebno je pristupiti povećanju kapaciteta marine 'Porto Montenegro', ali isključivo u smislu veličine usidrenih jahti.

Broj vezova predviđen prethodnim planskim dokumentima bi ostao isti, odnosno do 850. Ovo proširenje kapaciteta odvijalo bi se tako da bi buduća izgradnja marine bila usmjerena ka donjoj granici studije lokacije, ne ugrožavajući tako kontaktne zone predmetnog prostora - Pina i Seljanovo, ni u vizuelnom ni u ekološkom pogledu”, piše u programskom zadatku za izmjene DSL koja obuhvata prostor od 29 hektara na kopnu i 139 hektara akvatorijuma Tivatskog zaliva.

Granica aktuelne DSL zahvata more u pojasu od 1.500 metara od linije operativne obale bivšeg Arsenala, prema središtu Tivatskog zaliva, što je i do sada bio predmet kontroverzi zbog brojnih mišljenja Tivćana da je Manku tako omogućeno da uzurpira i plovni put koji vodi ka gradskom pristaništu Pine.

Biće zanimljivo vidjeti kako će obrađivač izmjena DSL uspjeti da u tim granicama podmiri najnoviji zahtjev “povećanja kapaciteta marine 'Porto Montenegro', ali isključivo u smislu veličine usidrenih jahti”, pri čemu će broj vezova ostati isti, budući da u aktuelnoj DSL jasno stoji da je 850 maksimalni planirani broj vezova, ali je, međutim, važno napomenuti da taj broj u znatnoj mjeri zavisi od veličine vezova koje će posjedovati ova marina.

Pontoni za nove vezove

U prevodu, ako neko hoće da vezuje veće jahte, broj raspoloživih vezova se nužno mora smanjiti, ali su za demantovanje te logike izgleda, u ministarstvu Predraga Sekulića koje je definisalo projektni zadatak za izmjene DSL, ipak našli rješenje.

Tako će se prema programskom zadatku “predvidjeti povećanje površine akvatorijuma marine prema donjoj zapadnoj granici DSL, iz razloga povećanja prosječne veličine jahti na nivou svjetskog tržišta nautičkog turizma i predviđanja za naredne decenije”.

Stoga Tivćane ne treba da iznenadi ako im uskoro planeri, po Mankovim željama, pruže mogućnost da pješke, preko novih pontona proširene marine, dođu skoro do Krašića na obali luštičkog poluostrva.

Izmjene DSL donijeće i preparcelizaciju i prenamjenu određenih prostora na kopnu.

Na spisku i helidrom

Prema programskom zadatku za izmjene i dopune DSL Arsenal, obrađivači, pored ostalog, treba da predvide “mogućnost izgradnje helidroma na predmetnom području, redefinišu distribuciju namjene površina u kompleksu na dijelu lokacije Arsenala, predvide formiranje slobodne zone u sklopu marine, kao i podzemni rezervoar za gorivo sa mogućnošću punjenja kako sa kopna, tako i sa mora”.

Pod obavezom “redefinisanja distribucije namjene površina u kompleksu na dijelu lokacije Arsenala”, planeri će najvjerovatnije dobiti zadatak da u legalne tokove uvedu ono što je Mankova kompanija u protekle četiri godine učinila protivno važećoj DSL “Arsenal”, posebno u smislu devastacije kulturno-istorijskog i arhitektonskog nasljeđa bivšeg tivatskog vojnog brodogradlišta, a koje je Porto Montenegro, po važećoj DSL, morao sačuvati.

Stoga se može očekivati legalizacija otvorenog bazena “Lido Mar” koji je podignut suprotno važećoj DSL na mjestu sinhrolifta kojeg je trebalo sačuvati kao dio nasljeđa industrijske arhitekture, pa je “Lido Mar” dvije godine funkcionisao sa papirima “privremenog objekta”.

Ništa od radionica iz devetnaestog vijeka

Izmjenama DSL vjerovatno će i formalno nestati dosadašnja obaveza Mankove kompanije koju je ona već prekršila, da sačuva makar jednu od tri stare radionice sa kraja 19. vijeka u jugoistočnom kompleksu Arsenala, a koje je Porto Montenegro sve sravnio sa zemljom, kao i obaveza da “sačuva i na adekvatan način u novo projektno rješenje uklopi stare djelove pristaništa”, na primjer malu luku ispred poslovno-tehničke, upravne zgrade, koja ima sve karakteristike lokalnih pristaništa Boke i koja je rađena od krupnih kvadera kvalitetnog korčulanskog kamena, sa pripadajućim metalnim elementima - bitvama, alkama…

“Maksimalno treba čuvati istorijske pomorske elemente na obali - bitve, privezno prstenje (aneli)...”, piše u još važećoj DSL.

Bijeli korčulanski kamen je Porto Montenegro “sačuvao” zalivši ga odozgo crnim betonom u koje su do neprepoznatljivosti “utonule” i stare bitve od livenog željeza, a priveznih anela više i nema.

( Siniša Luković )