DRI traži budžet od 1,44 miliona za 2013, što je za 265.600 više nego ove godine
Predstavnici DRI bi 100.000 eura za rješavanje stambenih pitanja od čega bi 30.000 eura usmjerili za subvencioniranje za kamatne stope, a 70.000 na pozajmice i kredite
Državna revizorska institucija (DRI) traži da joj se u narednoj godini odobri budžet od 1,449 miliona eura, što je za 265,6 hiljada više nego ove godine, a njen zahtjev razmatraće danas poslanici iz skupštinskog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije.
U zahtjevu, u koji "Vijesti" imaju uvid, DRI očekuje više novca kako bi, između ostalog, ojačala kadrovske kapacitete i rješavala stambena pitanja zaposlenih.
"Za više od šest godina postojanja nije riješeno nijedno stambeno pitanje zaposlenih, a to je jedan od razloga zašto nas kadrovi napuštaju", navedeno je u zahtjevu
"Za više od šest godina postojanja nije riješeno nijedno stambeno pitanje zaposlenih, a to je jedan od razloga zašto nas kadrovi napuštaju", navedeno je u zahtjevu.
Prema planu, predstavnici DRI traže 100.000 eura za stambena pitanja od čega bi 30.000 eura usmjerili za subvencioniranje za kamatne stope, dok bi 70.000 eura bilo potrošeno na pozajmice i kredite.
Zahtjev da ima veći budžet DRI pravda i planiranim brojem revizija za narednu godinu koje podrazumijevaju nova zapošljavanja, čime bi imala ukupno 65 zaposlenih od 78 sistematizovanih radnih mjesta.
U ovoj godini do kraja juna zaposlena su dva revizora, a prosječna plata za taj period je bila 531,7 eura.
DRI, na čijem je čelu bivši ministar finansija Miroslav Ivanišević, u posljednje četiri godine uštedjela je oko 457.000 eura u odnosu na ono što joj je bilo odobreno.
Uz to, izmjene i dopune Zakona o DRI kojima se toj instituciji daju veća ovlašćenja "leže" u skupštinskim fiokama već godinu, a one su bitne za dostizanje finansijske i kadrovske nezavisnosti DRI.
Jedna od najvažnijih novina u zakonu je da će Odbor za ekonomiju utvrđivati na predlog DRI visinu njenog budžeta na koji će Vlada samo davati mišljenje, dok će se posebnim zakonom urediti pitanje zarada i drugih primanja zaposlenih u tom tijelu.
Prema važećem zakonu, predsjednik Senata DRI ima pravo na zaradu u iznosu koji je određen za predsjednika Ustavnog suda, član Senata kao sudija Ustavnog suda, dok se za ostale zaposlene primjenjuje Zakon o zaradama državnih službenika i namještenika. Predsjednik Senata DRI Miroslav Ivanišević, prema javnom kartonu o prihodima, prošle godine je dobijao mjesečnu platu od 1.714 eura.
Na nova zakonska rješenja, koja nijesu prošla parlamentarni Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Evropska komisija je dala pozitivno mišljenje. Prema inoviranom Akcionom planu za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog krimanala od 2010. do 2012. godine krajnji rok za usvajanje tog akta istekao je u martu.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo ocijenio je da je sporna zakonska odredba koja daje Skupštini (Odboru za ekonomiju, budžet i finansije) - ovlašćenje da utvrđuje predlog budžeta DRI koji postaje sastavni dio predloga zakona o godišnjem budžetu države (bez mogućnosti da Vlada izvrši korekciju). T
o rješenje, kako je ocijenio Odbor, suprotno je članu 100 Ustava kojim je definisano da je Vlada ta koja ima autonomiju u predlaganju budžeta. Taj predlog zakona je samo jedan u nizu koji je otvorio raspravu u Skupštini o tome da li Vlada treba da ima centralnu ulogu u donošenju nekih zakonskih rješenja kojima zadire u autonomiju drugih državnih organa.
U Mišljenju EK za 2010. godinu konstatovano je da DRI napreduje u institucionalnoj reformi, ali da je potrebno dalje razvijati organizacionu, funkcionalnu i finansijsku nezavisnost što je bitno za pregovore o pristupanju.
Akcionim planom za sprovođenje preporuka iz tog izvještaja DRI i Odbor za ekonomiju, budžet i finansije označeni su kao nosioci aktivnosti za izmjene Zakona o DRI koji su u julu 2011. godine pripremili nova rješenja koja je taj matični odbor usvojio krajem oktobra. Novim rješenjima definisano je i da opštine i državna preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo moraju u postupku izbora revizora imati saglasnost DRI.
Uz to, subjekti revizije moraće da podnose i izvještaj o realizaciji preporuka koje im je naložila ta institucija.
Senat više od dvije godine nema petog člana
Više od dvije godine upražnjeno je peto mjesto člana Senata Državne revizorske institucije.
Nevladina organizacija Institut Alternativa više puta je pozivala da izbor člana DRI bude prioritet jer institucija dugo ne radi u punom sastavu.
U Institutu Alternativa smatraju da o važnosti izbora petog člana Senata govori činjenica da sektor u nadležnosti DRI obuhvata i reviziju svih regulatornih agencija, sudstva, tužilaštva i četiri ministarstva, posebno u oblasti javnih nabavki, koncesija i kapitalnih izdataka budžeta.
( Marija Mirjačić )