Nezaboravni govori na okupljanju svjetskih lidera: Od đavola do Ramba

Indijski izaslanik Krišna Menon je 1957. tokom rasprave o Kašmiru održao najduži govor u istoriji Savjeta bezbjednosti UN, koji je trajao duže od osam sati.

Menon je u jednom trenutku kolabirao i odveden je u bolnicu, ali se ubrzo vratio i govorio još sat dok mu je ljekar mjerio krvni pritisak.

„Neka neko dovede ovu američku ulizicu u red“

Iako se nije ni približio Menonu, prvi govor Fidela Kastra u UN je trajao četiri i po sata i najduži je u Generalnoj skupštini.

Kastrova prva posjeta SAD 1959. bila je nešto prijateljskija, ali je 1960. bio čvrsto u sovjetskom taboru i u govoru je kritikovao američki imperijalizam i vrijeđao Džona Kenedija i Ričarda Niksona, tada predsjedničke kandidate.

„Da Kenedi nije milioner, nepismen i neznalica, vjerovatno bi shvatio da se ne može dizati pobuna protiv seljaka“. Zasjedanje te godine ostaće upamćeno i po još jednom bizarnom momentu – Kastro je držao žive kokoške u svojoj hotelskoj sobi.

U pokušaju da ućutka filipinskog predstavnika koji je kritikovao sovjetski imperijalizam, sovjetski lider Nikita Hruščov je skinuo cipelu i počeo njom mlatiti po stolu, da bi zatim glasno rekao: „Gospodine predsjedniče, molim Vas, dovedite u red ovu ulizicu američkog imperijalizma.“

„Cionizam je rasizam!“

Tokom debate o rušenju američkog špijunskog aviona U-2 iznad sovjetske teritorije 1960, američki ambasador Henri Kabot Lodž odlučio je da pređe u ofanzivu.

Pokazao je drveni pečat koji je američkoj ambasadi u Moskvi poklonilo Društvo za američko-sovjetsko prijateljstvo, a zatim je malim kliještima iz podnožja pečata izvukao sićušni mikrofon. „Eto, danas vam ovdje pokazujem konkretan primjer sovjetske špijunaže. Sami se uvjerite“, kazao je Kabot Lodž. Sovjetska rezolucija o osudi američkih špijunskih letova je poražena.

„Na predlog Pokreta nesvrstanih, 1974. se Generalnoj skupštini prvi put obratio Jaser Arafat, koji se, odjeven u vojnu uniformu, obrušio na cionizam.

„Stari svjetski poredak se ruši pred našim očima, a imperijalizam, kolonijalizam, neokolonijalizam i rasizam, čija je osnovna forma cionizam, nepovratno nestaju“, kazao je Arafat. Godinu kasnije, usvojena je ozloglašena fraza „cionizam je jednak rasizmu“, nakon čega odnosi Izraela i UN više nikad nisu bili isti.

„Rambo postoji samo u filmovima“

Predsjednik Nikaragve Daniel Ortega iskoristio je 1987. govornicu UN kako bi napao politiku SAD u Centralnoj Americi, pogotovo finansiranje pobunjenika i podržavanja diktature Somoze, koji je, kako je rekao Ortega, „iscijedio krv naroda Nikaragve“.

„Prije konsultovanja sa usijanim glavama koje predstavljaju razne vojne opcije poput invazije, gospodine Regan, znajte da Rambo postoji samo u filmovima“, kazao je Ortega američkom predsjedniku. Nakon toga, američka delegacija je napustila dvoranu.

Čaves namirisao đavola

Teatralni venecuelanski predsjednik Ugo Čaves je uvijek volio publicitet koji nudi Generalna skupština UN. Ostaće upamćen trenutak kada je američkog predsjednika Džordža V. Buša usporedio sa sotonom. „Ovdje je juče bio đavo, još se osjeća sumpor“.

Sudanski predsjednik Omar al Bašir je 2006. rekao da je pokolj u Darfuru, kojeg je Buš okarakterisao kao genocid, zapravo šema koju su osmislile zapadnjačke humanitarne organizacije kako bi i dalje dobijale novac. Otišao je i korak dalje, kada je na marginama zasjedanja rekao da Izrael i cionisti šire laži s namjerom da oslabe sudansku vladu.

„Ta slika koju dobrovoljne humanitarne organizacije žele da prikažu kako bi dobile više pomći, donijela je negativan rezultat“.

„Ovo nije Savjet bezbjednosti, već Savjet terora“

Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad govornicu svjetske organizacije po pravilu koristi za napad na zapadne sile, posebno na svog vječitog neprijatelja – Izrael. On je 2008. optužio „cioniste“ i za izazivanje rata u Južnoj Osetiji.

„Mala, ali varljiva grupa ljudi zvanih cionisti, poigrava se sa dignitetom, integritetom i pravima američkog i evropskog naroda. Iako su potpuna manjina, oni dominiraju velikim dijelom finansijskih i monetarnih centara, ali i procesom donošenja političkih odluka u Evropi i SAD, i to na varljiv, kompleksan i zlonamjeran način“, kazao je iranski predsjednik.

Pokojni libijski lider Muamar Gadafi je nakon 40 godina vladavine, prvi put u UN govorio tek 2009. i svakako nadoknadio izgubljeno vrijeme. U govoru od 100 minuta, pobrojao je sve nevolje i teorije zavjere tokom pola vijeka. Optužio je Amerikance da su namjerno stvorili svinjski grip i osporio zvaničan izvještaj o ubistvu Kenedija.

Veći dio njegovog gnjeva bio je uperen protiv Savjeta bezbjednosti, koji je povezao sa Al Kaidom. „Ovo ne bi trebalo zvati Savjetom bezbjednosti, već Savjetom terora“, zaključio je Gadafi.

( Forin Polisi )