Narodni muzej nosi stećke iz nikšićkih sela: Kršite amanet naših predaka

Mještani Vraćenovića, Počekovića, Klenka, Riječana, Broćanca i Velimlja smatraju da je Narodni muzej Crne Gore odnošenjem stećaka koji su se nalazili na tim lokalitetima oskrnavio groblje njihovih predaka koje je izgrađeno na stećcima i staro 150 godina. Oni apeluju na državne i međunarodne institucije, uključujući i UNESKO, da “stanu na kraj tom vandalizmu”. Mještani su pozvali i osnovnog državnog tužioca da Narodnom muzeju izrekne privremenu mjeru i zabrani odnošenje stećaka.

Branko K. Baćović iz sela Klenak tvrdi da su dva stećka koja su odnesena iz toga kraja iz petog vijeka, dok mještani Počekovića tvrde da dva stećka odnesena iz njihovog kraja datiraju iz osmog vijeka.

"Rimski spomenici predstavljaju kulturnu baštinu našeg kraja i svjedoci su velikih bitaka koje su se tu dogodile. Naši stari govorili su da tu počiva svetinja, da spomenike ne treba dirati i u amanet nam ostavili da vodimo računa o njima. Neko je i ranije pokušao da ih skrnavi i nije dobro prošao. Da smo znali šta će se dogoditi ne bi dozvolili da ih odnesu iz naših krajeva”, kazao je Baćović.

Foto: Narodni muzej

Mještani mnoge nesrećne slučajeve koji su se u tim krajevima godinama dešavali povezuju sa pokušajima skrnavljenja grobova, “pa ne žele da ponovo budu izloženi gnjevu Boga”.

"Zahtijevamo od nadležnih institucija da vrati spomenike jer su oskrnavili groblje, a time i našu prošlost. Ovim krajevima su prolazile osvajačke vojske i niko se nije usudio da dirne grobove. Tokom gradnje puta dogodilo se da jedan stećak sklizne iz ležišta, ali su ga radnici uredno vratili na svoje mjesto. Svima je bilo stalo do grobova naših predaka, osim instituciji koja se navodno bavi zaštitom prošlosti”, kazali su mještani iz krajeva odakle su odneseni stećci.

Oni smatraju da i u njihovim krajevima mogu biti promovisani kulturno-istorijski potencijali i da nema potrebe da se stećci nose za Cetinje.

Odnositi grobne biljege koji često nose i ćirilične natpise o pokojnima i majstorima koji su ih izradili znači samo skrnavljenje drevnih grobalja

"Odnošenjem srednjovjekovnih spomenika cetinjska ustanova je pokazala da pod zaštitom ne drži sopstvene pretke koji leže pod ovim spomenicima. Direktnim precima uzeti su nadgrobni biljezi čija je izrada u svim vremenima bila jako skupa”, kazao je dr Goran Komar, koji se problematikom stećaka i ćiriličnih natpisa i dokumenata bavi dugo, a posljednje tri godine radi u Državnom arhivu Dubrovnika.

On smatra da je postupak Narodnog muzeja Crne Gore nastavak priče koju je šezdesetih godina prošlog vijeka sproveo Zemaljski muzej u Sarajevu, nakon istraživačke kampanje Marka Vega.

"Tada su odneseni stećci, od kojih je veći dio naročito dekorisanih velikih srednjovjekovnih krstova sa tla istočne Hercegovine, u cilju formiranja lapidarijuma u Sarajevu. I tada i danas ovaj primitivni i varvarski postupak obrazlagao se nedostatkom titulara i potrebama muzeja. No, previđa se da ovi spomenici, koji su uz velike troškove izrađivani između 12. i 16. vijeka, predstavljaju djelatni instrument vjere naših starih koji je izrađen i postavljen ‘na vječita vremena’. Odnositi grobne biljege koji često nose i ćirilične natpise o pokojnima i majstorima koji su ih izradili znači samo skrnavljenje drevnih grobalja”, kategoričan je dr Komar.

Foto: Igor Milić

On smatra da “raznošenje grobnih spomenika u druge gradove i muzeje predstavlja izraz dubokog primitivizma i, svakako, ateizma”.

Raznošenje grobnih spomenika u druge gradove i muzeje predstavlja izraz dubokog primitivizma i, svakako, ateizma

“Vidjeli smo protest mještana Banjana i opštne Rudine, ali okupira me jedno drugo pitanje – da li će građani Cetinja primiti spomenik sa Banjana? Da li su građani crnogorske prijestonice saglasni sa ovakvim postupkom i donošenjem ovih grobnih biljega u njihov grad i šta za njih predstavlja ovakav postupak? Nadam se da će državne ustanove i crnogorske političke partije bez razlike osuditi ovaj postupak i doprinijeti vraćanju spomenika na njihovo mjesto”, rekao je dr Komar.

Baćović je, u ime stanovnika tih krajeva, pozvao ministra kulture Branislava Mićunovića da reaguje.

“Pozivam Branislava Mićunovića, unuka slavnog vojvode Baća, da naredi da se prekine sa ovim vandalizmom i da se spomenici vrate tamo gdje su bili 1.500 godina”, apelovao je Baćović.

Pejović: Štitimo ono što se nalazi u lošem stanju

Direktor Narodnog muzeja Crne Gore, prof. Pavle Pejović, kazao je da priča oko devastacije stećaka u Banjanima od Narodnog muzeja ne odgovara istini, jer oni upravo rade suprotno – pokušavaju da zaštite ono što se nalazi u užasno lošem stanju.

Podsjetio je da je prije tri i po godine potpisana Prijepoljska deklaracija o zaštiti stećaka na nivou Ministarstava kulture Srbije, BiH i Crne Gore, kao i da je, odlukom Vlade Crne Gore, osnovan Arheološki muzej koji je konstitutivni dio Narodnog muzeja.

Zajedno sa arheolozima iz Ministarstva kulture i drugih institucija obišli smo lokalitete u Banjanima, Pivi i pljevaljskom kraju i neposrednim uvidom stekli sud o njihovom stanju, ocjenivši da je ono užasno loše, da su devastirani, bacani pored puta, uzidani u međe, da se ispod pojedinih sahranjuje lokalno stanovništvo i da se nemilice uništavaju

Pejović je kazao da je opredjeljenje muzeja da za potrebe Arheološkog muzeja “ne prazne zbirke lokalnih muzeja”, nego da se kroz razne istraživačke projekte dođe do novog materijala.

"Zajedno sa arheolozima iz Ministarstva kulture i drugih institucija obišli smo lokalitete u Banjanima, Pivi i pljevaljskom kraju i neposrednim uvidom stekli sud o njihovom stanju, ocjenivši da je ono užasno loše, da su devastirani, bacani pored puta, uzidani u međe, da se ispod pojedinih sahranjuje lokalno stanovništvo i da se nemilice uništavaju. Dogovor je da se donese jedan broj stećaka koji su izmješteni sa svojih početnih lokacija i da se pokušaju spasiti. Stećci koji su doneseni na Cetinje su upravo takvi“, kazao je Pejović.

Stećci će biti smješteni u sjevernom dvorištu Biljarde, gdje će 28. septembra, na Dan evropske kulturne baštine, biti otvoren lapidarijum u kome će, za početak, biti izloženo oko 15 eksponata sa različitih lokaliteta u Crnoj Gori.

"Ovo je prilika da svi koji sumnjaju u ovaj projekat dođu na Cetinje i neposredno se uvjere u njegovu valjanost. Netačno je da smo bilo šta devastirali. Mi samo ono što je devastirano pokušavamo da zaštitimo. To su prepoznali mještani svih krajeva gdje smo bili, osim u Vraćenovićima, i sa svima smo imali krajnje korektan odnos, pun razumijevanja, jer svima nam je isti cilj – sačuvati dio onoga što nemilice propada“, kazao je Pejović.

Stećci će biti smješteni u sjevernom dvorištu Biljarde, gdje će 28. septembra, na Dan evropske kulturne baštine, biti otvoren lapidarijum u kome će, za početak, biti izloženo oko 15 eksponata sa različitih lokaliteta u Crnoj Gori

Pejović je rekao da će u narednih pet godina, u okviru projekta “Putevi kontinuiteta”, biti organizovana istraživanja na većem broju lokaliteta, od Crvene stijene u Banjanima do Svača u okolini Ulcinja. Ove godine će se istraživati na pet lokaliteta - u Crvenoj stijeni, sjevernoj nekropoli Duklje i Prečistoj kranjskoj po 30 dana, a Tumulima u Banjanima i na Svaču 70 dana.

„Važno je napomenuti da će tri nekropole stećaka, dvije na Durmitoru, u mjestu Bare Žugića i kod Vražjeg jezera, i treća kod Soko grada u Pivi, biti stavljene pod zaštitu UNESCO-a“, kazao je direktor Narodnog muzeja Crne Gore.

Galerija

( Svetlana Mandić )