Knjiga Radojice–Raša Pavićevića o austrougarskom fortifikacionom sistemu u Boki

Pavićević, penzionisani potpukovnik i entuzijasta za planinarstvo i vojnu istoriju, godinama je obilazio i istraživao austrougarske fortifikacije

350 pregleda0 komentar(a)
24.09.2012. 10:01h

Izuzetno dobro posjećena promocija reprezentativne monografije „Werk – austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, autora Radojice–Raša Pavićevića iz Herceg Novog, održana je preksinoć na palubi školskog broda MCG, jedrenjaka „Jadran“ u tivatskoj gradskoj luci.

Pavićević, penzionisani potpukovnik Vojske SCG i entuzijasta za planinarstvo i vojnu istoriju, godinama je obilazio i istraživao austrougarske fortifikacije koje su od sredine 19. pa do prve decenije 20. vijeka građene radi zaštite „Kriegshafen Cattaro“ odnosno Ratne luke Boka Kotorska – druge po važnosti austrougarske pomorske baze na Jadranu.

Danas je ova “tvrđava Boka” o kojoj ja pišem mrtva, a nekada je ovaj sistem imao fascinantno bogat i sadržajan život - jako buran, jako interesantan, sa okršajima vojničkim, gubicima, sudbinama… O tom životu će nadam se, neko nekada napisati adekvatno književno djelo”, rekao je autor monografije

U tim decenijama nastao je fascinantan sistem od nekoliko desetina snažnih tvrđava koje su štitile prilaze Boki sa mora i sa kopna, u zaleđu od Krivošija do Paštrovića.

"Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore učinili su napor da pomognu našem kolegi Pavićeviću da krene u nastanak ovog kapitalnog djela.

On je uložio mnogo truda i znanja, jer samo spoj vojničkog znanja i umjetničke crte koje nesumnjivo sa sobom nosi, je moglo rezultirati da dobijemo ovako kapitalno djelo.

Treba učiniti tri koraka, prelistati i vidjeti slike ovog djela, sjesti i temeljno pročitati ovu knjigu i nakon toga ispeti se na ove visove, vidjeti te tvrđave i vidjeti svu ljepotu Crne Gore sa tih tvrđava. To treba na adekvatan način zaštititi i turistički valorizovati", kazao je načelnik Generalštaba VCG, viceadmiral Dragan Samardžić.

Austrijski ambasador u Crnoj Gori Martin Pamer je kazao da je ta “knjiga primjer kako se u Crnoj Gori čuva naše zajedničko kulturno nasljeđe”, dok je počasni konzul Mađarske u Crnoj Gori, Ćaba Mađar opširno govorio o infrastrukturnim karakteristikama “Kriegshafen Cattaro”.

Austrougarska je u periodu od sredine 19. vijeka do 1918. godine, ovdje osim niza tvrđava izgradila i stotine kilometara puteva, željeznicu, vojno brodogradilište, pet bolnica, velika skladišta, pekare, konjušnice, radionice, nekoliko desetina škola i objekata kulture, a do njenog samog kraja 1918. funkcionisala je i žičara Kotor-Njeguši koju Crna Gora već godinama ne može ni početi da ponovno gradi.

Odlično posjećena promocija u tivatskoj gradskoj luci

“Kada se čovjek popne na svaku od ovih tvrđava tek tada počinje shvatati da to nije skup nasumično razbacanih objekata, već fantastičan međusobno uvezani odbrambeni sistem pri čijoj su konstrukciji i gradnji maksimalno iskorištene sve prednosti i odlike terena, a objekti izuzetno vješto uklopljeni u prirodno okruženje.

Danas je ova “tvrđava Boka” o kojoj ja pišem mrtva, a nekada je ovaj sistem imao fascinantno bogat i sadržajan život - jako buran, jako interesantan, sa okršajima vojničkim, gubicima, sudbinama…

O tom životu će nadam se, neko nekada napisati adekvatno književno djelo”, rekao je autor monografije “Werk – austrougarske tvrđave u Crnoj Gori” Radojica Pavićević.

Razaranje u miru

“Pavićevićeva knjiga je izuzetno, rekao bih monumentalno djelo koje ima i veliku naučnu težinu.

Ovo je pionirski poduhvat iz ove oblasti i ja čak osjećam i neku vrstu stida što je pojedinac uspio da odradi ovakvu kapitalnu monografiju a to je mogla i trebalo da napravi jedna državna institucija još prije dosta godina”- kazao je prof.dr. Ilija Lalošević, jedan od najvećih poznavalaca srednjovjekovnih i forifikacija novijeg datuma u Boki.

On je naglasio da je Pavičevićava knjiga “došla u pravi i posljednji čas da se od zaborava otrgnu ostaci nekih objekata poslije ratnih, ali i mirnodopskih razaranja i pustošenja”.

“I danas se nažalost, to radi, pa se do ovih tvrđava probijaju čak i novi putevi radi efikasnije krađe kamena sa njih ili djelova od čelika koji se kradu kao staro željezo.

Ova knjiga će podići svijest institucija o potrebi zaštite onoga što je preostalo nakon skoro 100 godina razaranja”- poručio je Lalošević, dok je jedan od inicijatora da se knjiga o austrougarskim fortifikacijama napiše, potpredsjednik Opštine Nikšić Mladen Perišić najavio da Pavićević već radi i na novoj knjizi koja će obuhvatiti i stare turske, španske i mletačke tvrđave na teritoriji današnje Crne Gore.