Otkopano naselje staro 8.500 godina

Arheolozi Polimskog muzeja iz Berana otkrili su na lokalitetu Trnje, u selu Bijedići kod Bijelog Polja naselje iz doba neolita, staro osam i po hiljada godina, odnosno iz perioda od šest i po hiljada godina prije nove ere.

Direktor ovog regionalnog muzeja, arheolog Predrag Lutovac, kaže da ovo otkriće, zajedno sa onim na lokalitetu Torine u selu Radmanci kod Berana, pomjera dosadašnja naučna saznanja o smjenjivanju kultura na ovim prostorima.

"Ova otkrića su značajna ne samo za sjever Crne Gore, već za čitavu državu", tvrdi Lutovac.

On objašnjava da se u dosadašnjoj literaturi smatralo da mlađe neolitske kulture smjenjuje takozvana nakovanjska kultura, koja se javlja u primorskoj zoni, od Damacije do Skadra.

"Ova dva otkrića su jako bitna za definisanje kulturnih grupa i zbivanja u praistoriji i sjevera i čitave Crne Gore, u periodu usvajanja nove tehnologije topljenja metala i metalurgije, koja će biti osnovna grana kasnijih perioda, bakarnog i bronzanog doba"

"Rezultati, koji su dobijeni najprije na Torinama, a sada i na ovom lokalitetu, nesumnjivo ukazuju i na jednu južnobalkansku kulturnu grupu koja zahvata prostor istočne Srbije i pruža se od Homoljskih planina, preko Kosova i naših prostora, do lokaliteta Malić u Albaniji. Pored, dakle, nakovanjske kulture, koja dolazi sa primorja, naša istraživanja su pokazala da je Polimlje bilo i pod uticajem bubanjsko-humske kontinentalne kulturne grupe. Te dvije kulturne grupe se ovdje na području Polimlja susreću i prožimaju, formirajući posebnu kulturu", kaže Lutovac.

Direktor Polimskog muzeja priča da se za lokalitet Trnje, dvanaest kilometara od Bijelog Polja, prema Pešterskoj visoravni i granici sa Srbijom, na osnovu površinskih nalaza keramike, odranije vjerovalo da datira iz vremena neolita.

Arheološki radovi na lokalitetu Trnje

"Mi smo imali zadatak da utvrdimo granice ovog naselja i hronološku pripadnost. I već sa prvim sondama otkrili smo fragmente takozvanog kućnog “lijepa”, odnosno ostataka nekadašnjih zidova pravljenih od zapečene zemlje, što je jasno ukazivalo na postojanje neolitskih kuća", kaže Lutovac.

Poučeni iskustvom sa istraživanja na Torinama arheolozi su otvorili potom ispitne sonde i na padini južno od lokaliteta Trnje, na formiranim ravnim platoima, locirali čitavo naselje na dubini od dva metra.

"U ovim kulturnim sedimentima otkrili smo mnoštvo fragmenata sudova koji pripadaju mlađem i poznom neolitu, odnosno vinčanskoj kulturnoj grupi. Tu se izdvajaju karakteristični fragmenti sudova mrke boje, što je glavna krakteristika ove kulturne grupe, vinče, u periodu od šest hiljada do tri i po hiljade godina prije nove ere", dodaje Lutovac.

Pored keramičkog materijala nađeno je i nekoliko fragmentovanih kamenih sjekira, oruđa od oklesanog kamena i mnoštvo koštanih alatki.

"Posebno treba istaći fragmente antropomorfnih figurina, od kojih se izdvaja glava trouganog oblika sa velikim plastičim” nosem i polukružnim urezanim očima. Nekoliko fragmenata keramike koji su ukrašeni punktiranjem i urezivanjem, pripadaju mediteranskom kulturnom krugu", kaže direktor Polimskog muzeja.

On smatra da ovo nesumnjivo ukazuje da su primorski kulturni uticaji išli dalje od Beranske kotline, za koju se do sada vjerovalo da je duboko zaleđe primorskih kulturnih grupa.

"Sada sasvim sigurno možemo tvrditi da su primorski kulturni uticaji išli desnom obalom Lima, površinama duž visoravni Vlahova kod Rožaja i ispod Pešterske visoravni. U tom smislu nalazi sa lokaliteta Trnje kod Bijelog Polja imaju posebnu vrijednost za definisanje kulturnih zbivanja u neolitu i eneolitu, odnosno bakarnom dobu. Oni se hronološki nadovezuju na ranije nalaze sa lokaliteta Torine kod Berana. Najstariji nalazi sa Torina pripadaju takođe vinčanskoj kulturnoj grupi, i to vjerovatno njenom kraju i suživotu sa kulturnom grupom bubanj-hum, koja predstavlja izrazito neolitsko, tj. bakarno doba", objašnjava Lutovac.

Sada sasvim sigurno možemo tvrditi da su primorski kulturni uticaji išli desnom obalom Lima, površinama duž visoravni Vlahova kod Rožaja i ispod Pešterske visoravni. U tom smislu nalazi sa lokaliteta Trnje kod Bijelog Polja imaju posebnu vrijednost za definisanje kulturnih zbivanja u neolitu i eneolitu, odnosno bakarnom dobu

On kaže da je sa ova dva arheološka lokaliteta dopunjena slika kulturnih prožimanja u periodu od šest hiljada do tri i po hiljade godina prije nove ere, i potvrđeno da je u Polimlju formirana posebna i karakteristična kulturna grupa.

"Ova dva otkrića su jako bitna za definisanje kulturnih grupa i zbivanja u praistoriji i sjevera i čitave Crne Gore, u periodu usvajanja nove tehnologije topljenja metala i metalurgije, koja će biti osnovna grana kasnijih perioda, bakarnog i bronzanog doba", zaključuje Lutovac.

Arheološki tim Polimskog muzeja iz Berana pronašao je prošle godine na lokalitetu Torine u Radmanskoj klisuri, žensku figurinu neprocjenjive vrijednosti, staru preko pet godina hiljada. Arheolozi iz Berana su prije godinu počeli sanaciju i zaštitu ovog arheološkog lokaliteta i na osnovu tih nalaza formirali projekat „Počeci metalurgije u praistoriji Crne Gore“. Nedavni poduhvat na lokalitetu Trnje kod Bijelog Polja predstavlja nastavak i dio tog projekta.

( Tufik Softić )