Kako država reaguje na požare, poplave i snijeg: Ostaje samo da gledaju u nebo

Država je pokazala neefikasnost tokom vandrednih situacija, iako je na organizaciju i opremanje spasilačkih službi potrošila velike sume novca, smatraju u opoziciji. U vladajućoj koaliciji priznaju da su ljudski i materijalni resursi ograničeni, ali da je odgovor države bio adekvatan.

Dritan Abazović iz Pozitivne Crne Gore smatra da prilikom reakcija na vanredne situacije država nije pokazala brzinu i efikasnost, dok je izostalo i preventivno djelovanje nadležnih.

"Istina je da je Crna Gora kao mala zemlja ograničenih resursa, ali je nedopustivo da se greške ponavljaju iz slučaja u slučaj. To navodi na promišljanje da se jednom izuzetno odgovornom poslu pristupa prilično neozbiljno", smatra Abazović.

Abazović smatra da u Sektoru za vanredne situacije nijesu ništa naučili iz sopstvenih grešaka, navodeći da treba povećati profesionalizam u svim sektorima koji djeluju u vanrednim situacijama

Služba zakazala kod prvih poplava

Iako je prilikom formiranja državne službe za djelovanje u kriznim situacijama i civilnu zaštitu, usvojeno hiljade stranica strategija, zakona i uredbi usklađenih sa evropskim i svjetskim preporukama, Služba je zakazala već prilikom prvih velikih poplava. Kada su u decembru 2010. godine poplave zahvatile veći dio države, pokazalo se da je kooridinacija državnih službi slaba, a tehnička opremljnost na nivou od prije pola vijeka.

Dok se voda od poplava povlačila, država je pokazala da nema namjeru da sanira mnogobrojne slabosti u nadležnoj službi. Iako je tokom evakuacije iz poplavljenih područja, uglavnom letio helikopterom i davao izjave medijima, načelnik Sektora za vanredne situacije Zoran Begović nije pozivan na odgovornost, a Vlada nije napravila nijednu ozbiljnu analizu i reviziju rada tog Sektora.

U vladajućoj koaliciji smatraju da se sistem zaštitete od prirodnih nepogoda pokazao efikasnim, s obzirom na raspoložive ljudske i materijalne resurse. Oni navode da je izgradnja sistema zaštite ogroman posao koji iziskuje velika materijalna sredstva. “Ni bogatije zemlje od Crne Gore nijesu u prilici da sistem izgrade za nekoliko godina. Važno je da se sistem gradi po najvišim standardima i da je u međunarodnim institucijama prepoznat kao sistem koji je dio šireg regionalnog odgovora na vanredne situacije", tvrdi šef medijskog pula SDP-a Mirko Stanić.

Iako je Begović tvrdio da država ima “sistemski odgovor na krize”, rupe u tom sistemu su se ponovo ukazale kada je prošle zime Crnu Goru zadesilo sniježno nevrijeme, koje je u blokadi držalo gotovo polovinu zemlje. Dok su se nadležni mučili sa zastarjelim snjegočistačima i nedovoljnim brojem motornih sanki, većina građana je u borbu protiv smetova morala da krene lopatama.

U uklanjanje snijega kasno je uključena mehanizacija privatnih firmi, dok se država ponovo suočavala sa činjeniciom da nema višenamjenske helikoptere.

Potrebne analize propusta

Iako je nakon sniježnih nepogoda premijer Igor Lukšić stidljivo najavio reviziju sistema, objedinjavanje službi i osnivanje posebne agencije za djelovanje u vanrednim stuacijama, funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović tvrdi da je slučaj zavijanih putnika iz kombija na putu Mojkovac - Đurđevića Tara najbolje pokazao neefikasnost države. On je podsjetio da je nadležnim tada bilo potrebno skoro 24 sata da pokušaju da evaukuišu putnike.

"Ako država ima takvu službu, i ako je digne na nivo pomoćnika ministra, ona bi poslije svake loše urađene rabote, uradila ozbiljnu analizu. Meni se čini da oni i ne rade analize, jer da ih rade došli bi do zaključka da u svim tim vanrednim situacijama oni nijesu postupili kako su građani očekivali od njih", smatra Ivanović, navodeći da nadležne službe ne ulivaju povjerenje kod građana.

"Ne daj bože da nas pogodi jači zamljotres", kazao je on, komentarišući reakcije Sektora za vanredne situacije.

Dok u vladajućoj koaliciji propuste nadležnih pravdaju činjenicom da su Crnu Goru prethodnih godina zadesile ekstremne vremenske neprilike, za probleme u Begovićevom sektoru bile su dovoljne i ovogodišnja suše i požari. Iako su Vlada i pojedine opštine dale više od 20 miliona eura za vatrogasna kola, ona su ostala parkirana u garažama na sjeveru. Dok su se požari širili i na sjeveru, nadležni su pričali kako su propustili da kupe helikoptere i zbog toga iznjamljivali ruske.

Milan Knežević iz Demokratskog fronta smatra da, nakon lošeg odgovora države na poplave, mećave i požare, građanima samo ostaje da gledaju u nebo i nadaju se blagoj zimi.

"Kada nas u stvarnosti zadese nepogode, sistem odbrane se pretvara u sistem panike. Taj sistem funkcionise po principu apela zemljama u regionu i EU da nam pomognu u evakuaciji stanovništva, pošalju helikoptere, avione, gumene čamce, čizme, i sve ono što nam treba, a nikako da to nabavimo godinama unazad", tvrdi Knežević, ističući da u sistemu zaštite od elementarnih nepogoda jedino funkcioniše Hidrometeorološki zavod koji je na vrijeme upozoravao na vremenske neprilike.

Skupa kola važnija od opreme

Komentarišući desetine miliona eura potrošene za opremanje državnih službi za krizne situacije, Ivanović kaže da ima utisak da je nadležnima bilo najvažnije da sebi obezbijede skupa službena auta.

"U ovom vremenu je najbitnije da šef ima dobra kola, a kako će biti na terenu i kako će biti služba efikasna, to je manje značajno", kaže Ivanović, navodeći da je veći dio opreme koji je kupljen od stranih organizacija gotovo neupotrebljiv. "Ispred prostora koji koristi Sektor, posebno centrale na Zebjelu, parkirano je dosta modernih kola za svakodnevnu uotrebu.

Ona ne služe za spasavanje, već za nečije vozikanje. Na to su utrošene velike pare". Dritan Abazović podsjetio je da su kupljena vatrogasna vozila koštala oko 380 hiljada dolara, ali da nijesu mogla biti ni registrovana u Crnoj Gori.

Potrebno objedinjavanje službi

Abazović smatra da država treba da nabavi opremu za gašenje požara iz vazduha, kao i mehanizaciju koja se koristi za čišćenje snjega. On smatra da treba izgraditi dobar sistem unutrašnje organizacije, kako bi se znalo ko i kada treba da reaguje.

Dok Ivanović ističe da vatrogasne službe i spasilačke jedinice, umjesto u nadležnosti lokalnih samouprava treba da budu u sastavu MUP-a, u vladajućoj koaliciji tvrdi da je potrebno usklađivanje organizacije upravljanja u vanrednim situacijama.

"Potrebno je intenziviranje aktivnosti na formiranju jedinica i timova civilne zaštite do projektovanog nivoa, kao i nabavka sredstava i opreme za potrebe jedinica i timova civilne zaštite", navodi Mirko Stanić iz SDP-a.

Milioni nijesu potrošeni uzalud

Najglasnije kritike rada Sektora za venredne situacije tiču se novca koji je potrošen na nabavku specijalnih vozila i aviona za gašenje požara, koji ne odgovaraju potrebama Crne Gore, te da su ta sredstva mogla biti iskorišćena za potrebnije stravi.

U koaliciji “Evropska Crna Gora” podsjećaju da je 23 miliona eura nakon 2006. godine potrošeno za nabavku specijalizovanih vatrogasno-spasilačkih vozila za opštinske službe zaštite i spasavanja. Stanić navodi da se njihova efikasnost najbolje pokazala u svakodnevnim intervencijama tokom požara, poplava, saobraćajnih udesa i drugih vanrednih situacija.

"Time su potpuno opravdali njihovu nabavku i utrošak naznačenih finansijskih sredstava. Takođe, značajan dio sredstava utrošen je za nabavku dva aviona tipa AIR TRACTOR za gašenje požara iz vazduha. Sve do sada urađene analize pokazale su da su to letilice koje su najefikasnije i najprikladnije za gašenje požara na teritoriji Crne Gore", tvrdi Stanić.

On je podsjetio da je sve ostalo sa čim raspolaže Sektor za vanredne situacije i civilnu bezbjednost dobijeno putem donacija. "Kada bi samo uporedili utrošena sredstva za kupovinu vozila i aviona za gašenje požara sa spriječenim štetama po imovinu građana Crne Gore u proteklih nekoliko godina siguran sam da se značajan dio sredstava već isplatio. O spasenim ljudskim životima da i ne govorimo", navode u toj koaliciji.

Galerija

( Dušica Tomović )