Mega-postrojenja za tajne univerzuma

• Najava gradnje novog super-uređaja

U namjeri da razotkriju suštinu fizičkih procesa, stotine fizičara sa raznih strana svijeta krenulo je u odlučan boj. Pomoću gigantskog postrojenja u velikoj podzemnoj laboratoriji Evropskog instituta za nuklearna istraživanja (CERN) kod Ženeve već izvjesno vrijeme se ubrzavaju atomi i izaziva njihovo sudaranje.

Za tu svrhu naučnicima je služio Veliki hadronski ubrzivač čestica smješten u kružnom podzemnom tunelu dugom 27 kilometara. Nakon što su prije nekoliko mjeseci konačno uspjeli da detektuju misterioznu česticu - popularno nazvanu Higsov bozon, fizičari su otvorili novo poglavlje i počeli da govore o još većem projektu, odnosno, novom i većem kolajderu.

Međunarodni naučni tim u Centru za evropska istraživanja (CERN) je dakle već upro pogled u budućnost, u kojoj bi trebalo izgraditi potpuno novi akcelerator čiji će obim biti 80 kilometara - što bi bilo triput veće od dosadašnjeg.

Oslanjajući se na rezultate eksperimenta na ruskom kolajderu, naučnici će moći da proučavaju procese koji se dešavaju na zvijezdama, kao i da shvate šta se desilo poslije Velikog praska i kako se formirala Vasiona

Novi kolajder bi bio korišćen za rješavanje nerazjašnjenih tajni univerzuma, poput načina na koji gravitacija funkcioniše na molekularnom nivou.

Jer, što god mi mislili o dometima fizike, još uvijek nije nije jasno kako gravitacija može da funkcioniše i na nivou čestica, ali i na nivou planeta, zvijezda i cijelih solarnih sistema.

Na međunarodnom skupu u Parizu s početka jula ove godine takođe je govoreno o novom postrojenju koje ne bi bilo kružnog oblika, već pravolinijsko. Prema procjenama koštalo bi oko 10 milijardi eura.

Riječ je o "Međunarodnom linearnom sudaraču" (International Linear Collider) koji bi bio dugačak 50 kilometara, takođe smješten u tunelu, za koji mjesto još nije određeno.

Ovakav "sudarač" bi mogao biti bilo gdje u svijetu, zavisno od toga gdje će se raditi i koliko će ga ko platiti, rekao je direktor projekta Beri Bariš, profesor Instituta za tehnologiju u Kaliforniji.

"Ako ćemo da radimo ambiciozno, mašina mora biti svjetska", dodao je Bariš, naglasivši da će u projekat biti uključeni naučnici iz Kine, Indije, Kanade i drugih zemalja.

Bariš je istakao da se naučnici nadaju da će novi mega-super uređaj imati između 2020. i 2025. godine.

• Do 2017. trebalo bi da bude pokrenut i ruski kolajder

Početkom jula ove godine stigla je i vijest o planovima za gradnju novog ruskog kolajdera, koji bi, prema najavama, trebalo da ispunjava zadatke koje ne može da izvrši postrojenje u CERN-u.

U podmoskovskom naučnom gradu Dubni ruski naučnici već projektuju novi superakcelerator čestica. Ovaj međunarodni projekat je dobio naziv NICA, izvijestio je Glas Rusije. O njemu su naučnici govorili na zasjedanju vladine komisije za visoke tehnologije i inovacije.

Projekat NICA bi trebalo da bude pokrenut 2017. godine, a troškovi ruske strane procjenjuju se od 300 miliona do milijardu dolara

Ruski kolajder bi dakle trebalo da obavlja ono što se ne može učiniti u CERN-u. Između ostalog, riječ je o supergustoj supstanci jedra. Ona će se dobijati pomoću sudara teških jedara atoma koja će se prethodno ubrzavati do nevjerovatnih brzina u kriogenom akceleratoru nuklotronu.

Ovaj uređaj kome nema sličnog u svijetu već je napravljen u laboratoriji za fiziku visoke energije u Ujedinjenom institutu za nuklearna istraživanja u Dubni. Na tom mjestu je još pedesetih godina prošlog vijeka bio razrađen legendarni sinhrofazotron – u svoje vrijeme, najveći akcelerator čestica.

Oslanjajući se na rezultate eksperimenta na ruskom kolajderu, naučnici će moći da proučavaju procese koji se dešavaju na zvijezdama, kao i da shvate šta se desilo poslije Velikog praska i kako se formirala Vasiona.

Istraživanja će imati i praktičan značaj, jer će tehnologije moći da se primijene u nuklearnoj energetici, aerokosmičkoj oblasti, elektronici, kao i u medicini, između ostalog za liječenje raka.

"Stvaranje ovog kolajdera jedan je od šest megaprojekata koji su predloženi za realizaciju u Rusiji. Ističe se da je projekat NICA izazvao veliko interesovanje stranih istraživača, a spremnost da u njemu učestvuje izrazilo je već preko 30 zemalja", rekao je Vladimir Kekelidže, rukovodilac laboratorije za fiziku visokih energija Ujedinjenog instituta za nuklearna istraživanja.

"Nadamo se da će sa pokretanjem našeg ambicioznog projekta NICA, koji će postati intelektualni magnet za omladinu čitavog svijeta, ovamo krenuti hiljade mladih naučnika, kao što se to dešava u CERN-u. Naš zadatak je da Rusija postane centar teže, da izbije među svjetske lidere", dodao je Kekelidže.

Projekat NICA bi trebalo da bude pokrenut 2017. godine, a troškovi ruske strane procjenjuju se od 300 miliona do milijardu dolara.

( Vijesti online )