Bokelji zapovijedali prvim riječnim parobrodima u Srbiji
Broj pomoraca iz Boke koji su stupili u službu na rijekama u Srbiji, posebno se povećao u godinama nakon Prvog svjetskog rata
„Kapetani reka i mora, Srbija i Boka Kotorska“ naziv je izložbe koja je uz veliko interesovanje javnosti, otvorena u prepunoj galeriji srednjevjekovnog ljetnjikovca “Buća-Luković” u Tivtu.
Izložba autorke Gordane Karović, kustosa Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, realizovana je u saradnji te institucije, Centra za kulturu Tivat i Generalnog konzulata Republike Srbije u Herceg Novom.
„Smatrali smo da je novoformirana zbirka Muzeja nauke i tehnike iz riječnog brodarstva, dobar link između dijela Crne Gore – Boke kotorske i Srbije. Nadam se da će ova izložba uspeti da vam pokaže koliko su te veze bile intenzivne i jake, da godinama nijesu prekidane i da vam pokažu nešto novo o Boki što možda vi nijeste znali, segment života i rada vaših Bokelja koji su dobar dio života proveli na našim rijekama ploveći srpskim brodovima”, istakla je, otvarajući izložbu, generalni konzul Srbije u Herceg Novom Marina Jovićević.
Sjajno dizajnirana, veoma detaljna, skupa i obimna izložba kroz fotografije, dokumente, lične i predmete sa brodova, opremu, uredjaje, makete brodova i video prezentaciju, te biografske podatke govori o nekoliko desetina istaknutih pomoraca iz Boke i Paštrovića koji su učinili mnogo za razvoj civilne i vojne plovidbe na rijekama u Srbiji, te sublimira ovaj izuzetno interesantan i ovdašnjoj javnosti manje poznat aspekt naše pomorske prošlosti.
"Ovdje se nalazi skoro osamdeset artefakata iz Fonda muzeja nauke i tehnike koji do sada nijesu nikada prikazani javnosti“
Prije tačno 150 godina, u ljeto 1862, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da osnuje parobrodarsko društvo, Kneževina Srbija je kupila svoj prvi riječni trgovački parobrod “Deligrad” i osam šlepova. Prva dva zapovjednika “Deligrada” bili su Bokelji – kapetan Božo Radoničić iz Dobrote koji je taj brod i doveo u srpske vode Dunava, te kapetan Aleksandar Poznanović rodom iz Ratiševine kod Herceg Novog koji je sa “Deligradom” odvezao posljednje turske posade koje su se povukle iz Srbije.
Broj pomoraca iz Boke koji su stupili u službu na rijekama u Srbiji, posebno se povećao u godinama nakon Prvog svjetskog rata, a mnogi od tih ljudi stigli su do vrlo visokih položaja u državnim organima koji su brinuli o riječnoj plovidbi i ostavli su neizbrisiv trag u razvoju riječnog brodarstva u Srbiji.
Direktorica Muzeja nauke i tehnike iz Beograda Sonja Zimonjić kazala je da je ta institucija izložbu „Kapetani reka i mora, Srbija i Boka Kotorska” organizovala povodom 150-te godišnjice dolaska parobroda “Deligrad” u Srbiju, a ujedno i da pruži doprinos proslavi 60-te godišnjice postojanja i uspješnog rada Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.
"Mislim da je ovo jedna lijepa prilika da se prikažu svi kontakti koji su između ove dvije države postojali i koji su postojali, a to je istorija brodarstva. Nadamo se da će jednog dana ova naša zbirka koja je većim dijelom ovdje prikazana, biti postavljena i u našem muzeju. Svi predmeti koji se nalaze pred vama su premijerno prikazani.
Tokom trajanja izložbe u Tivtu će biti organizovana i serija od pet predavanja na teme iz pomorske i brodarske prošlosti Srbije
Ovdje se nalazi skoro osamdeset artefakata iz Fonda muzeja nauke i tehnike koji do sada nijesu nikada prikazani javnosti“, kazala je Zimonjić dodfajući da je taj finansijski zahtjevan projekat podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Repuiblike Srbije. Nakon Tivta izložba će tokom oktobra biti postavljena u Herceg Novom, u novembru u Kotoru, a u decembru i u Budvi.
Autorka postavke Gordana Karović naglasila je da izložba tretira period od 1862 do 1962 godine i da pokazuje koliko značajnu ulogu su pomorski kapetani iz Boke i Paštrovića imali u razvoju riječnog brodarstva Srbije.
Tokom trajanja izložbe u Tivtu će biti organizovana i serija od pet predavanja na teme iz pomorske i brodarske prošlosti Srbije, odnosno Boke Kotorske, pa će tako javnost biti u prilici da osim o Bokeljima-kapetanima riječnog brodarstva na Dunavu i Savi, čuje i predavanja o kraljevskoj jahti “Danica” kraljice Marije Karadjordjević koja je raspremljena u Tivtu prije 80-tak godina, ratnim brodovima koji su nosili ime grada Tivta, poručniku bojnog broda I klase Kraljevske mornarice Jugoslavije Vladeti Petroviću i “Abukirskoj eskadrili”, te mornaru iz Tivta Kuzmi Miroševiću koji je aprila 1941, poginuo kao član posade riječnog monitora “Drava” potopljenog rokom kratkog ratnog sukoba Riječne ratne flotile Kraljevine Jugoslavije sa njemačkim i madjarskim snagama na Dunavu u Vojvodini.
( Siniša Luković )