Vlada izabrala 68 sudija
Centar za građansko obrazovanje Ustavnom sudu podnio Inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o prekršajima jer je Lukšićev tim preuzeo nadležnost Sudskog savjeta
Iz Centra za građansko obrazovanje saopštili su da je Vlada, mimo Ustava, izabrala 68 sudija, zbog čega su se obratili Ustavnom sudu. Oni traže da se ocijeni ustavnost Zakona o prekršajima, koji propisuje da sudije za prekršaje bira Vlada.
To je, kako tvrde, u koliziji sa Ustavom, čije odredbe govore da sudije isključivo bira Sudski savjet.
“Zakonom, koji daje Vladi mogućnost da bira sudije, prekršena su Ustavom zagarantovana prava građana na suđenje pred nezavisnim sudom”, kazao je Danilo Ajković, koordinator programa Aktivno građanstvo.
Objasnio je da te iste sudije kažnjavaju ljude za prekršaje i naplaćuju kazne, od kojih se puni državni budžet.
“Ovdje je jasan motiv koji se može okarakterisati kao uticaj Vlade na konačni ishod slučajeva, jer sredstva naplaćena od novčanih kazni, koje su izrečene za prekršaj, prihod su budžeta države”, istakao je Ajković.
Prije 10-ak dana objavljen je podatak da je za godinu dana od početka primjene novog Zakona na računima kojim raspolaže Vlada prihodovali 4.516,171 euro.
“Dakle, ne može se govoriti o nezavisnosti Suda za prekršaje pod ovakvim uticajem Vlade njemu nadležnog organa”, naveo je Ajković.
On je kazao je da je princip nezavisnosti sudija za prekršaje ozbiljno doveden u pitanje činjenicom da sudije za prekršaje razrješava Vlada na predlog ministra pravde.
“Ovakvo rješenje potpuno devalvira postojanje nezavisnog sudstva u sistemu podjele vlasti. Stoga, ono definitivno, mimo svih evropskih standarda sudije za prekršaje stavlja u ravan državnih namještenika”, istakao je Ajković.
Pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović kazala je da novi zakon prekršaje više približava pojmu krivičnog djela.
“Novim zakonom o prekršajima želi se postici sudsko vođenje postupka u kojem se može izreći kazna zatvora. Posebnu novinu u ovom dijelu predstavlja to da se novčana kazna ne zamjenjuje odmah sa kaznom zatvora, već tek nakon proteka tri godine u slučaju da se ni pasivnim ni prinudnim putem ne može izvršiti naplata novčane kazne”, kazala je Kaluđerović. Ona je dodala da su nerijetki primjeri ljudi koji ne mogu zadovoljiti ni svoje egzistencijalne potrebe, a kamoli plaćati visoke prekršajne kazne.
“Država teško može prinudno naplatiti od socijalnih slučajeva, jer se radi o ljudima koji su bez posla a samim tim bez primanja. Takvim osobama po važećem Zakonu o prekršajima bi novčana kazna bila zamijenjena zatvorskom, koja ima karakter krivične sankcije, a osoba koja bi izdržavala takvu sankciju je lišena prava na odbranu pred redovnim i nezavisnim sudom, pred kojim bi mogla biti i oslobođena”, rekla je Kaluđerović.
Dan je već izgubio?
Ajković je istakao je da će Dnevnom listu “Dan”, zbog objave imena građana sa njihovim matičnim brojevima, suditi sudija kojeg je izabrala izvršna vlast.
“Događaj od prethodnog dana kada je Dnevni list 'Dan' objavio imena građana sa njihovim matičnim brojevima, ilustrativan je primjer zašto je CGO podnio ovu inicijativu. Naime, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka je izjavio da će protiv ovog medija biti podnesena prekršajna prijava, a kazne se kreću do čak 16 hiljada eura. Ukoliko se to desi, ovom mediju će se suditi pred organom za prekršaje, odnosno sudijom kojeg je imenovala izvršna vlast, čime je unaprijed povrijeđeno njihovo pravo na suđenje pred nezavisnim sudom”, kazao je Ajković.
( Vlado Otašević )