Ivanović proučavao spise, pa se sjetio ko je naredio hapšenja Muslimana i Srba

Bivši načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi Milorad Ivanović kazao je da je sada potpuno siguran da je telegram o hapšenju svih vojnih obveznika iz BiH, potpisao tadašnji ministar MUP-a Crne Gore Pavle Bulatović.

Odgovarajući na pitanje sutkinje Milenke Žižić zašto je promijenio iskaz u odnosu na izjavu koju je dao u istrazi, Ivanović je objasnio da do novog saznanja došao "proučavajući spise predmeta".

"To je ta razlika u mojoj izjavi iz istrage, kada sam dozvolio mogućnost da je (telegram) potpisao Milisav Mića Marković, pomoćnik ministra policije", kazao je Ivanović.

U nastavku suđenja okrivljenima za deportaciju Muslimana i Srba, pročitan je telegram MUP-a od 23. maja 1992, koji je poslat svim centrima i odjeljenjima bezbjednosti u Crnoj Gori.

Ivanović je rekao da je to teleprinterski telegram koji nije primljen u Centar bezbjednosti Herceg Novi i da to, kako je kazao, nije isprava podobna za dokazivanje, jer se radi o policijskoj ispravi.

Njegov branilac advokat Branislav Lutovac dodao je da takva isprava mora biti verifikovana od šifranta i potpisana od ministra da bi bila validna kao dokument.

Izjašnjavajući se o telegramu od 17. maja 1992. iz Sarajeva, poslat od organa Republike Srpske, Ivanović je kazao da je faksom stigao ministrima policije Crne Gore i Srbije.

Srbija vratila 5.000 vojnih obveznika

"Po takvom telegramu Srbija je postupila i vratila više od hiljadu vojnih obveznika i niko nije sudski procesuiran. Imam saznanja da su tako postupile Hrvatska i BiH", rekao je Ivanović.

Marković je dopunio njegovu izjavu, rekavši da je Srbija vratila više od 5.000 vojnih obveznika.

Konstatujući da je akcija hapšenja Muslimana i Srba izvedena uz saglasnost tadašnjeg državnog tužioca, Ivanović je rekao da su među izbjeglicama, koje su tada stigle iz BiH, došao i jedan broj ekstremno orijentisanih Muslimana.

"Rekao sam da kasnimo za događajima i da je rat na pragu i naveo da ima neprijateljskih dejstava od Hrvata i Muslimana, da je JNA bila u rasulu i da je vojno sudstvo trebalo da bude rigoroznije"

Objasnio je da je Služba bezbjednosti bar bila upoznata sa tim spiskom 22. 05. 1992., u kom su navedena imena ekstremista.

Podsjetio je na pokušaj terorističkog akta u Herceg Novom 15. avgusta 1991. kada je, kako je rekao, pokušavano da se automobil pun eksploziva podmetne u hotel "Plaža".

"Da je meni tada, kada sam bio načelnik policije u Herceg Novom, poginulo 500 ljudi da li bi neko pitao da li ti, Milorade Ivanoviću, primjenjuješ međunarodne konvencije. To su bili ekstremisti koji su htjeli da dignu vazduh sebe i građane Herceg Novog. Božja sila ih je u tome spriječila, tako da su grešku napravili i aktivirali eksploziv i stradali. Dvije djevojke su tada uhapšene kod autobuske stanice", pojasnio je Ivanović.

Stigli ekstremisti

Naveo je da su u Crnu Goru tada stigli i ekstremisti Stranke demokratske akcije (SDA) iz Čajniča, opisujući da su to bila bezbjednosno interesantna lica za koja "nikada ne znate šta će uraditi, pa su se zbog toga potraživala".

Komentarišući izvedene dokaze, optuženi Milisav Marković je kazao da je negdje pročitao da je policijski funkcioner MUP-a Crne Gore Branko Klauđerović izjavio da je stigao telegram iz Republike Srpske da se 161 lice pronađe i uhapsi.

"Kaluđerović je naveo da nije naredio da se oni vraćaju, već samo da se pronađu i uhapse bezbjednosno interesantna lica, te da se zatim o tome on obavijesti. Nije tražio da se vrate, već da se obavijesti Uprava za suzbijanje kriminaliteta. Nijedna osoba sa tog spiska nije vraćena u BiH po mom saznanju", kazao je optuženi Marković.

"Tu informaciju nijesam ni sačinio, a ni potpisao, a radi se o postupanju službi MUP-a i JNA. Ja ne govorim ekavicom - 'pogrešili' i pišem ćirilicom, a govorim crnogorskim jezikom, ijekavicom"

Ivanović je negirao da se 24. maja 1992, sreo sa tadašnjim predsjednikom Predsjedništva Crne Gore Momirom Bulatovićem u prostorijama 9. Vojno-pomorskog sektora u Kumboru.

"Nikada se ja i Bulatović nismo sreli u nedjelju 24. maja, jer je neradni dan. Radi se o štamparskoj grešci. Sreli smo se neki drugi dan. Tražio je da primim borce, koje sam primio 26. maja", dodao je bivši načelnik CB-a Herceg Novi.

Duško Bakrač, operativac SDB-a Herceg Novi, negirao je da je potpisao informaciju od 1. jula 1992, vezanu za učešće MUP-a u akciju privođenja, jer je potpisana latinicom, a neke riječi su i napisane ekavicom.

Nije "pogrešio"

"Tu informaciju nijesam ni sačinio, a ni potpisao, a radi se o postupanju službi MUP-a i JNA. Ja ne govorim ekavicom - 'pogrešili' i pišem ćirilicom, a govorim crnogorskim jezikom, ijekavicom. Ova informacija je zapravo fotokopija faksa, a znamo da faks izblijedi nakon 15 dana. Dopisi SDB-a nikada nijesu javni i otvoreni, već se šalju šifrovano ili preko kurira. Čak direktno ne šaljemo faks u SDB Bar, već se šalje u centralu u Podgoricu. Ovaj dokument nema djelovodni broj, niti štambilj SDB-a", objasnio je Bakrač.

Devetorica pripadnika MUP-a Crne Gore optuženi su za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno za nezakonito preseljenje Muslimana i Srba u maju 1992. iz Crne Gore vlastima Republike Srpske.

Na suđenju je pročitan i zapisnik sa sastanka rukovodilaca MUP-a Crne Gore, od 8. aprila 1992. u Njivicama, kada se razgovaralo na temu terorizama

Optuženi Boško Bojović, bivši šef SDB-a, Radoje R. Radunović, načelnik sektora SDB-a u Herceg Novom, Ivanović, Bakrač, Marković, komandir stanice milicije u CB-u Herceg Novi Milorad D. Šljivančanin, načelnik SDB-a u Ulcinju Božidar J. Stojović, načelnik 0B u Ulcinju Sreten Lj. Glendža i Branko Bujić, načelnik CB Bara, u prethodnom sudskom postupku oslobođeni su optužbe da su izvršili krivično djelo ratni zločin. Specijalno vijeće sudije Milenke Žižić oslobodilo je optužene jer, kao pripadnici MUP-a Crne Gore, nijesu bili pripadnici oružanih snaga SRJ i ne može se prihvatiti da su kršili pravila međunarodnog prava.

Suđenje se nastavlja 12. septembra.

Demokratski savez bio za stvaranje velike Albanije

Na suđenju je pročitan i zapisnik sa sastanka rukovodilaca MUP-a Crne Gore, od 8. aprila 1992. u Njivicama, kada se razgovaralo na temu terorizama.

Sastanku su, kako se navodi, prisustvovali predstavnici SSUP-a, MUP-a Crne Gore i Srbije i OB JNA.

Šef SDB-a Boško Bojović, prema tom tekstu, istakao je porast svih vidova ekstremizma i nacionalizma i napisao da je realno očekivati porast svih vidova neprijateljske djelatnosti. Naveo je da je Služba došla do saznanja da hrvatski, albanski i muslimanski ekstremisti kao krajnji cilj imaju stvaranje političko i teritorijalne autonomije i da opozicione stranke, kao što je to Demokratski savez, u dosluhu sa obavještajnom službom Albanije, imaju za cilj stvaranje velike Albanije.

Ivanović je podsjetio šta je rekao na tom sastanku.

"Rekao sam da kasnimo za događajima i da je rat na pragu i naveo da ima neprijateljskih dejstava od Hrvata i Muslimana, da je JNA bila u rasulu i da je vojno sudstvo trebalo da bude rigoroznije. Rekao sam da je potrebna puna saradnja službi Javne i Državne bezbjednosti. I sada sam ponosan na svoje rečenice", rekao je Ivanović.

( Komnen Radević )