Ekonomski problemi odlažu razmjenu ambasadora Kosova i Crne Gore
Odluka Podgorice da prizna Kosovo je bila korisna za samu Crnu Goru, ocijenio je Vlasi
Na ustavnom uređenju položaja crnogorske zajednice na Kosovu se trenuto intnezivno radi, a drugih političkih prepreka nema za razmjenu ambasadora sa Crnom Gorom, ocijenio je prištinski analitičar i nekadašnji kosovski funkcioner Azem Vlasi.
Na konstataciju da Crna Gora i Kosovo nijesu uspostavili diplomatske odnose ni nakon skoro četiri godine od priznanja te države, Vlasi kaže da pitanje uspostavljanja diplomatskih odnosa na ambasadorskom nivou spada više u ravan tehničko-političkih pitanja, te da "nije sramota reći" da je to finansijski zahtjevno i za Crnu Goru i za Kosovo.
"Možda ima tu nekog odugovlačenja iz nekih, možda i političkih razloga i obzira prema Srbiji. A koliko znam Crna Gora je jasno istakla samo jedno pitanje – da se uredi pitanje ustavnog položaja crnogorske zajednice na Kosovu. Na tome se na Kosovu intenzivno radi i drugih političkih prepreka nema za uspostavu odnosa za razmjenu ambasadora", kazao je Vlasi u razgovoru za "Vijesti".
On je ocijenio da je odluka zvanične Podgorice da prizna Kosovo bila korisna za samu Crnu Goru, jer je time poslala još jedan signal da želi u evropske integracije, da prati evropsku politiku prema Kosovu.
Po njemu, Crna Gora je demonstrirala svoju politiku dobrosusjedske saradnje i priznanjem Kosova potpuno konsolidovala odnose sa susjedima.
"Može se reći da danas u regionu Crna Gora u pogledu konsolidacije u odnosima sa susjedima stoji najbolje. Nema nijednog otvorenog pitanja sa susjedima, nema nikakav politički problem i time je ona napravila iskorak naprijed", kazao je Vlasi.
On smatra da je Crna Gora priznanjem Kosova učinila uslugu i Srbiji.
"Bez obzira koliko se Srbija ljutila zbog takve odluke. Jer je pomogla i Srbiji da shvati novu realnost. Crna Gora je tom odlukom pokazala da razumije novu realnost na Balkanu, da je proces raspada bivše Jugoslavije završen, da je veliki geopolitička karta završena, da je pitanje novih granica završeno", rekao je kosovski analitičar.
Govoreći o položaju albanske zajednice u Crnoj Gori, Vlasi je rekao da se "načelno i principijelno" Crna Gora u regionu može istaći kao pozitivan primjerKomentarišući činjenicu da je crnogorsko-kosovska granica tema skoro svih relevantnih studija i izvještaja o švercu narkotika, te da se u tom kontekstu pominje i uloga podgoričkih i prištinskih vlasti, sagovornik "Vijesti" kaže da organizovani kriminal usporava i kosovski i crnogorski put ka EU.
Vlasi kaže da se pitanje borbe protiv organizovanog kriminala postavlja kao zahtjev Evropske unije svim balkanskim državama, zato što su one sve suočene sa tim problemom.
"I koliko god da se pojača borba protiv organizovanog kriminala, nikada niko neće reći, ni unutar svake zemlje pojedinačno, niti iz Brisela, e sad je dosta, sad ste postigli velike rezultate", ocijenio je on.
Pitanje organizovanog kriminala je po njemu "neizbježna ružna prateća pojava" nastanka novih država i novih demokratija.
"Ovdje na Balkanu mi još nijesmo u pravom smislu konsolidovane pravne države koje imaju usavršene sve mehanizme borbe protiv organizovanog krimina i uopšte funkcionisanja kao pravne države", kazao je Vlasi.
Tuzi bi trebalo da budu opština
Govoreći o položaju albanske zajednice u Crnoj Gori, Vlasi je rekao da se "načelno i principijelno" Crna Gora u regionu može istaći kao pozitivan primjer.
"Crna Gora je našla formulu, a ima i tradiciju tolerancije i suživota među raznim etničkim i vjerskim zajednicama", kazao je on.
Dodao je da načelno generalno, u politici Crne Gore albanska zajednica ima dovoljno prostora i mogućnosti da ostvaruje svoje legitimne zahtjeve koji su garantovani Ustavom Crne Gore i evropskim konvencijama o nacionalnim manjinima. U praktičnoj ravni, dodaje on, nikad niko nije zadovoljan i koliko god da se postigne "treba još".
"Na primjer, kao čovjek koji pripada drugoj državi, mislim da Tuzi treba da imaju svoju opštinu. Možda bi se kada je to u pitanju trebalo malo ugledati na Kosovo", kaže Vlasi.
Kosovske vlasti su, pojašnjava, dozvolile formiranje novih opština u manjim sredinama, ali gdje je srpsko stanovništvo u većini. "Išli smo na stvaranje manjih opština nego što su Tuzi gdje su Srbi u većini, da oni imaju lokalnu vlast i mogućnosti da rješavaju svoje probleme", kazao je Vlasi.
( Dušica Tomović )