Zdravstveni turizam neiskorišćena šansa
U zdravstvenom turizmu ostvari se u svijetu godišnji promet od 100 milijardi dolara
Predstavnici klastera (privrednog udruženja) medicinskog turizma Hrvatske nedavno su posjetili Budvu kako bi pomogli formiranje slične asocijacije u Crnoj Gori i udruženi ponudili zdravstvene usluge na glavnim stranim tržištima, kazao je direktor tog klastera Zoran Jelić.
On je, kako piše Business.hr, kazao da zdravstveni turizam još nije razvijen u regionu te da države ne bi trebalo da doživljavaju jedne druge konkurencijom.
"U Budvi je nekoliko vrhunskih privatnih poliklinika. Kada je riječ o BiH, mislim da tu dolaze uglavnom gastarbajteri. Srbija se razvija polako, oni su najjači u banjama, ali im je infrastruktura loša. Slovenci su u banjama izuzetno jaki i za njihov su razvoj povukli veliki novac iz EU fondova. Od njihovih tridesetak banja samo tri imaju termalne vode, a naša su gotovo sva s termalnom vodom, ali je većina u lošem stanju“, kazao je Jelić i kao jednu od planiranih aktivnosti klastera navodi upravo apliciranje na fondove Evropske unije.
Crna Gora ima zdravstveni centar za multidisciplinarno banjsko liječenje, ali Vlada namjerava da ga proda.
Stranci, uglavnom Italijani, Njemci, Švajcarci, Norvežani i Amerikanci u Hrvatsku najčešće dolaze zbog dentalnih usluga i na cjelokupan boravak potroše oko 5.000 euraU zdravstvenom turizmu ostvari se u svijetu godišnji promet od 100 milijardi dolara, a Jelić je istakao da zemlje koje su danas hit destinacije u tom segmentu turizma uspjeh mogu zahvaliti prije svega podršci državnih institucija koje su zdravstveni turizam odlučile da podrže i razviju ga na planski i strateški način.
Glavne destinacije zdravstvenog turizma u svijetu su Meksiko, Kostarika, Brazil, Singapur, Tajland, Indija, Mađarska, Turska, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika i Malezija.
Među uslugama koje pacijenti traže u prekomorskim zemljama najčešće je zastupljena stomatologija (60-ak odsto), 25 odsto potražnje odnosi se na estetsko-korektivne zahvate, a ostatak se odnosi na ortopediju, rehabilitaciju, oftalmologiju i medicinski wellness.
Prema Deloitteovoj studiji iz 2008. godine, cijene zdravstvenih usluga u Mađarskoj bile su i do upola niže nego u SAD, a u Turskoj su iznosile samo 20 odsto američkih cijena. U toj se studiji procjenjuje da će se broj državljana SAD-a koji putuju u inostranstvo iz zdravstvenih razloga sa 750.000 u 2007. godini povećati na desetak miliona u 2012. godini.
„Većina zemalja klijente privlači povoljnim cijenama, a naš je adut cjelokupan turistički aranžman koji pored zdravstvene usluge uključuje prirodne ljepote, kulturu, autohtonu hranu. Za sada nema povezanosti između poliklinika, hotelijera i turističkih agencija, već se naš zdravstveni turizam razvija stihijski. Zadatak klastera je da poveže sve subjekte i organizuje zajedničku promociju“, rekao je Jelić.
Stranci, uglavnom Italijani, Njemci, Švajcarci, Norvežani i Amerikanci u Hrvatsku najčešće dolaze zbog dentalnih usluga i na cjelokupan boravak potroše oko 5.000 eura. Najrazvijenija područja zdravstvenog turizma su Istra, Dalmacija i Zagreb.
( Rajko Milić )