Najljepše pećine u Crnoj Gori: Ljepota podzemnog svijeta

Pored prirodnih ljepota vidljivih oku slučajnih prolaznika, Crna Gora obiluje i ljepotama stvarnim milionima godina, sakrivenim u odajama pećina i jama, koje su nažalost, zbog nepristupačnosti ili neuređenog prilaza, dostupne samo pravim zaljubljenicima u divlju ljepotu, speleolozima i planinarima.

Prema podacima speleologa u Crnoj Gori ima preko 10.000 pećina, ali nijedna nije turistički valorizovana, uprkos tome što države u okruženju zarađuju priličan profit pokazujući turistima svoje skrivene ljepote.

Onaj ko se jednom nađe u utrobi zemlje, daleko od “nadzemnog svijeta”, okružen tišinom i pećinskim ukrasima, teško će reći koja od pećina je manje ili više lijepa.

Svaki stalaktit i stalagmit koji u njihovim odajama ugleda za njega ima neprocjenjivu vrijednost.

U rubrici Top 10 “Vijesti” su, konsultujući speleologe koji imaju više “podzemnog” staža od autora ovih redova, koji je tek na početku svoje “pećinarske” karijere, izabrali one koje se za nijansu odvajaju od ostalih. Naredne sedmice predstavićemo preostalih pet pećina.

Đalovića pećina

Pećina nad Vražijim firovima - Đalovića pećina koja se nalazi u Đalovića klisuri u kanjonu bjelopoljske rijeke Bistrice, prema mišljenju većine speleologa najperspektivnija je i najljepša pećina u Crnoj Gori.

Nalazi se 40-ak kilometara od Bijelog Polja, a može joj se prići sa nekoliko strana. Nije poznato koje dužine su njeni hodnici, a speleolozi su do sada istražili više od 16 kilometara njenih kanala. Svi koji su imali priliku da zavire u ovaj svijet, smatraju da ova pećina zaslužuje posebnu pažnju.

Đalovića pećina, Vražiji firovi, foto: Branislav Strugar

Doc. dr Goran Barović ranije je kazao “Vijestima” da ne postoji pećinski nakit koji je do sada otkriven, a da se ne nalazi u Đalovića klisuri – od kanala ispunjenih vodom, pećinskih jezera kroz koja se može vrlo lako kretati manjim gumenim čamcima, sifona, dvorana visokih preko 30 metara, visokih stalaktita i stalagmita, do kristalne ruže, vrlo rijetkog pećinskog nakita.

Veliki i Mali lavirint, Mliječni potok, Sniježni grad, Kristalni, Blatni i Ružin kanal, Sahara, Gobelja 1 i 2, Termitnjak, Slavija, imena su samo nekih djelova ovog objekta koji o njemu stvaraju takvu sliku da svi ostali, kasnije istraživani objekti, ne mogu da se mjere sa njom.

On je tada kazao da je za valorizaciju ove pećine potrebno uraditi samo nekoliko stotina metara staza, postaviti rasvjetu i obezbjediti vodiča, a da će nakon toga pećina samu sebe da finansira i da se od novca posjetilaca naprave nove stotine metara staza.

Patalina pećina

Nedaleko od Danilovgrada u Pješivačkom dolu, na nekih 20-ak minuta hoda od mjesne crkve nalazi se ulaz u Patalinu pećinu. Ovaj speleo objekat nedavno je, tri decenije nakon što su stari planinari PK Prekornice prvi put ušli u njenu utrobu, posjetila i mlada generacija tog kluba.

PK Prekornica

Oni su ispričali da je pećina duga oko 350 metara i ima spiralni pravac pružanja ka dolje. Sam ulaz u Patalinu je najstrmiji dio pećine i da bi vam se pružila prilika da uživate u fascinantnim ukrasima sakrivenim ispod zemlje, potrebno je postaviti uže koje služi za pomoć pri spuštanju.

Iz najveće dvorane pećina poprima oblik tunela sa znatno manje nakita i puno osušenog blata

Patalina pećina nema ogromnih dvorana i nije prostrana, ali njen vijugavi pravac pružanja predstavlja pravo zadovoljstvo, jer se na svakom koraku pruža prilika za uživanje u prekrasnom i bogatom nakitu svih oblika i boja.

Nakon velikog broja malih, izolovanih odaja, prepunih stalaktitima i stalagnitima raznih oblika, mali prolaz iz prvog dijela vodi u najveću i najljepšu dvoranu sa fascinantnim ukrasima.

Iz najveće dvorane pećina poprima oblik tunela sa znatno manje nakita i puno osušenog blata, a nakon jednog dijela sa oštrim i uskim prolazima, dolazi se do kraja ovog podzemnog blaga.

Novakova pećina

O ovoj pećini "Vijestima" je pričao jedan od njenih najboljih poznavalaca, Željko Madžgalj koji je kazao da se Novakovića pećina po mnogim karakteristikama svrstava u red najznačajnijih speleoloških objekata u Crnoj Gori, koja je zbog svojih prirodnih odlika od strane Republičkog zavoda za zaštitu prirode proglašena zaštićenim prirodnim područjem.

Pećina se nalazi na 28 kilometara od Bijelog Polja u srcu Vraneške doline. Magistralnim putem do sela Muslići u blizini Tomaševa je 25 kilometara, a zatim tri kilometra makadama koji od seoske crkve vodi do vrela rijeke Vranštice i lokaliteta Novakovića stijene. Iznad vrela, na 100 metara uz lijevu ivicu velikog siparišta, nalazi se ulaz u pećinu.

Foto: Mirsad Badžić

Prema morfološkim karakteristikama Novakovića pećina je razgranat speleološki objekat. Tokom brojnih istraživanja pećine speleolozi su nailazili na fluorescentne oznake, obilježja u pijesku ili rastegnuti kanap koji su lovci na blago ostavljali kako bi se lakše vratili do ulaza.

Iako pećina ima pravnu zaštitu kao spomenik prirode, njena pristupačnost, prohodnost i loša ekološka kultura su doveli do velikih oštećenja

Strahovi su bili neopravdani jer su istraživanja, detaljna mjerenja i spelološki nacrt pokazali da su svi kanali kružni i da se ponovo spajaju sa glavnim kanalom. Pećina je duga 605 metara, ulaz je malih dimenzija, a poslije nekoliko metara uskog, ulaznog kanala, pećina se „otvara“ u veću prostoriju.

Laka je za prolazak, a jedino teže mjesto se nalazi nedaleko od ulaza na mjestu zvano Kula, gdje se na kraju uskog provlačenja nalazi manji skok od tri-četiri metara.

"Najljepši djelovi pećine su Skrivena odaja koja se nalazi u gornjem dijelu pećine, kao i djelovi koji se zovu Začarani grad, Pikaso, Ram i Galerija Dada Đurića.Najviša kota u pećini je u kanalu Strmenica, a najniža na kraju podzemnog rječnog toka. Ukupna visinska razlika između najviše i najniže kote je 50,20 m", pojasnio je Madžgalj.

Iako pećina ima pravnu zaštitu kao spomenik prirode, njena pristupačnost, prohodnost i loša ekološka kultura su doveli do velikih oštećenja, lomljenja pećinskih ukrasa u najljepšim djelovima pećine.

Studendula

Pećina Studendula nalazi se na obroncima planine Garač. Stazom koja vodi od sela Gornje Zagrede do pećine ima manje od sat hoda. Pećina ima veliki ulaz nakon kog se prva četiri metra prolaze puzeći.

A što se dublje zalazi u srce pećine pred očima se ukazuju nestvarno lijepe slike. Jedan dio pećine prelazi se uz osiguranje sa užadima, jer se pećina vertikalno spušta 12 metara. Pećinski nakit u Studenduli je nevjerovatne boje,a po njemu su kristalno čiste kapljice vode.

PK Prekornica

Sve to, daje ovoj pećini posebnu draž tokom svih 230 metara koliko je duga. Na kraju pećine nalazi se veliki zemljani odron. Studendula je izuzetan speleološki objekat sa vrijednim pećinskim nakitom, a prema nekim podacima povremeni boravci u njoj, veoma djelotvorno utiču na osobe sa bolestima respiratornih organa, što bi moglo doprinijeti njenoj bržoj valorizaciji.

Pećina Osoja

Nalazi se u selu Dobrakovo, oko 14,5 km od Bijelog Polja na granici sa Srbijom. Razgranat je tip, a nadmorska visina ulaza je 870 metara. Dužina pećine je 315 metara, dubina 83 metra.

Do nje je dosta lako doći, svega nekih 100 metara koji se nazivaju Osoje grlo teški su za prolaz, imaju dva manja provlačenja, nakon kojih je jedna vertikala od 5 metara koja se prolazi uz pomoć užeta.

Foto: Željko Madžgalj

Nakon toga dolazi se do dvorane Sniježni čovjek, koja je duga 55, a široka 5 do 10 metara, visine 9 do 13 metara. U centru ove dvorane nalazi se ogroman kip jetija, po kom je dvorana dobila ime, visok 6 metara.

Postoji legenda da se pruža ispod rijeke Lima i da je povezana sa manastirom Kumanica koji se nalazi na suprotnoj strani, i da je navodno prolaz korišten da bi se blago sklonilo iz manastira

Dvorana je na dubini oko 44 metra, a dalje od nje se silazi pomoću vertikale od 13 metara i dolazi do prolaza duhova. Iz ovog dijela pećina se grana na dva dijela.

Jedan kanal vodi preko Koralnog prolaza do lijepe prostorije koja se zove 'Med i mlijeko', izuzetno je bogata pećinskim ukrasima, helaktitima koji su vrlo karakteristitični jer rastu u svim pravcima.

Osim toga ima naslaga takozvanog pećinskog mlijeka, po čemu je dvorana dobila ime. Drugi prolaz vodi u pakleni kanal čije su karakteristike puno blata, teški prolazi... Taj kanal se završava na dubini od 83 metra sa jednim periodičnim sionom.. Neistražen je jedan dimanjak koji se nalazi u dvorani Sniježni čovjek...

Postoji legenda da se pruža ispod rijeke Lima i da je povezana sa manastirom Kumanica koji se nalazi na suprotnoj strani, i da je navodno prolaz korišten da bi se blago sklonilo iz manastira, ali istraživanja to nisu potvrdila...

Galerija

( Jelena Jovanović )