Suljo Veličanstveni: Petsto epizoda pod Turcima

Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic. Hoćeš, veli, jedan kratki i glupi? Jok, nego ću jedan dug i pametan.

Elem, jednu večer ušao Bobi kod Rudija i Regice u kuću i našao ih gdje sjede na kauču i koncentrirano gledaju televiziju.

- Šta to ba gledate? – veselo ih upitao Bobi.

- Televiziju – na to će Rudi. – Televiziju gledamo.

Ovih dana, naime, jedino valjda Bobi u cijeloj Bosni i Hercegovini uvečer ne gleda televiziju. Od ponedjeljka, OBN je počeo prikazivati seriju "Sulejman Veličanstveni", najskuplju tursku telenovelu svih vremena, koja je već nakon nekoliko prvih epizoda u Turskoj izazvala golemi interes gledateljstva, ali i gnjevne reakcije patriota.

Najveći turski vojskovođa u seriji je, vele, prikazan kao alkoholičar i ženskaroš, ukratko – kao ljudsko biće. A istorijske ličnosti, kako znamo, nemaju ničeg ljudskog. Istorijske ličnosti nemaju nijednu ljudsku slabost, niti ijednu ljudsku potrebu: velike istorijske likove nikad, recimo, ne zamišljamo kako sjede na zahodu, niti kako ih robinje u krevetu pitaju "Vaše Veličanstvo, je li Vam se to i prije događalo?".

Najveći turski vojskovođa u seriji je, vele, prikazan kao alkoholičar i ženskaroš, ukratko – kao ljudsko biće

Prije Bosne i Hercegovine, serija "Sulejman Veličanstveni" počela se prikazivati u Srbiji, gdje je, zanimljivo, također izazvala bijes patriota. Sulejman je, naime, razmjerno nedavno, prije manje od petsto godina, osvojio Beograd, i tamošnji su se rodoljubi zabrinuli da bi se krvožedni osmanlijski kasapin, podmuklom turskom propagandom prikazan kao pijanac i ženskaroš, dakle, kao ljudsko biće, mogao svidjeti Nebeskom Narodu. Kojemu ništa ljudsko nije tursko.

Nije, međutim, prošla ni deseta epizoda, nije mladi Sulejman još ni otkrio da mu je rob i prijatelj Ibrahim zapravo tetka iz Njemačke, a već je – kako je valjda i neki istorijski red – iz Turske preko Srbije stigao i do Bosne i Hercegovine. Obzirom pak da su bošnjački intelektualci veći katolici od pape – pardon, ja se ispričavam, veći Turci od Sulejmana – to su već s prvom epizodom krenule ozbiljne kritike telenovele, koja se, vele, najvažnijom ličnošću osmanlijske istorije bave na površan i senzacionalistički način.

Magistar istorijskih nauka i stručni saradnik na Institutu za istoriju u Sarajevu Sedad Bešlija izjavio je tako u Avazu kako "serija daje iskrivljenu sliku istorijskih događaja".

"Moralno je nedopustivo, naučno neutemeljeno i štetno 'strpati’ priču o Sulejmanu Veličanstvenom u harem među žene, ako je on najveći dio svoje četrdesetšestogodišnje vladavine proveo na ratištu", kaže Bešlija.

Moralno bi, dakle, bilo dopustivo, naučno utemeljeno - i iznad svega korisno - da je priča o Sulejmanu Veličanstvenom umjesto u harem, među žene, "strpana" na ratište, među muškarce. Pa da umjesto Sulje i "hopa-cupa u haremu" gledamo kako topovima tuče po Beogradu.

Ovako, sa Sulejmanom u haremu sa tri stotine žena, serija nudi posve novu teoriju o porijeklu njegova zvučnog nadimka. Bogami bi producenti visokobudžetnih pornića dupe dali da su se sjetili umjetničkog imena Sulejman Veličanstveni.

Uvaženi magistar istorijskih nauka upozorava stoga da "filmadžije moraju obratiti pažnju na istinitost i tačnost svojih proizvoda, ako su se već uhvatili ukoštac s temama koje su se nekad dogodile i koje imaju svoju istoriju i istinu".

"Sa mnogo više pažnje i poštovanja treba prilaziti ovakvim istorijskim ličnostima, bez obzira na to što osmanski sultani nisu svetinja", dodaje magistar Bešlija. "Sutra će red doći i na neke svetinje islamske civilizacije koje će se prikazivati na mitologiziran i nedopustiv način. Na kraju krajeva, današnje generacije vladara nisu ni do članaka lideru kakav je bio Sulejman Kanuni u onim pitanjima koja danas nazivamo univerzalnim ljudskim vrijednostima."

Uvaženi magistar istorijskih nauka upozorava stoga da "filmadžije moraju obratiti pažnju na istinitost i tačnost svojih proizvoda"

Zašto bi se ijednom vladaru i vojskovođi uopće prilazilo "s poštovanjem", nije do kraja jasno, kao što je ostalo nejasno i kako se to zapravo "ovakvim istorijskim ličnostima" prilazi "s poštovanjem". Tako da zanemarimo činjenicu da je Sulejman Kanuni imao harem s robinjama? Da ispoštujemo "istoriju i istinu", koje kažu da je najveći turski sultan s golim robinjama u krevetu proučavao antičke filozofe?

Zašto bi se, konačno, "s poštovanjem" prema istoriji i istini odnosili producenti i autori jedne obične, samo malo skuplje televizijske konfekcije, koja se od ostalih razlikuje samo po tome što glavni lik nije ni meksički veleposjednik, ni španjolski vinogradar, nego turski sultan?

Možda zato što će "sjutra na red doći i neke svetinje islamske civilizacije koje će se prikazivati na mitologiziran i nedopustiv način"? Uf, to bi bila serija! Te bih "strasti Orijenta" volio vidjeti.

Možda pak samo zato što su se, eto, čak i Turci spremni poigrati svojom istorijom, i to onom najslavnijom, pa makar i sa sigurne petstogodišnje distance? Jer sutra će, daleko bilo, na red doći i neke svetinje bošnjačke istorije, bez poštovanja za istorijsku istinu.

Ili ipak zato što Sulejman Veličanstveni i jeste neupitna svetinja bošnjačke istorije?

Ako, naime, dosad i nije bio, bogami će biti. Napaćenu Bosnu sad čeka dugačkih pet stotina epizoda pod Turcima.

Tekst je preuzet iz Oslobođenja

( Boris Dežulović )