Zetu truju fluoridima, KAP-u treba nova deponija

Sanacija (remedijacija) postojećeg odlagališta i izgradnja deponije u okviru Kombinata aluminijuma imaće pozitivan uticaj na životnu sredinu, jer se opasni otpad tranutno skladišti bez ikakve prevencije uticaja na vazduh i vodu, utvrdila je danska specijalizovana kompanija COWI.

Procjenom uticaja na životnu sredinu sanacije odlagališta čvrstog otpada u KAP-u koju je ova kompanija za potrebe Ministarstva održivog razvoja i turizma, o kojoj će se po drugi put raspravljati 18. septembra, ne očekuje se značajan uticaj na ekosistem zaštićene oblasti Skadarskog jezera, osim u toku izvođenja radova.

Da bi izgradnja nove deponije na tom mjestu bila korak naprijed govori i podatak da trenutno sa odlagališta cure velike količine fluorida i da u budućnosti to može imati negativan uticaj na kvalitet podzemnih voda, a opasne materije mogle bi završiti u rijeci Morači.

Glavni zagađivač u KAP-u je crveni mulj i na dvije lokacije odloženo je oko 7,5 miliona tona te vrste otpada.

Za razliku od dosadašnjih procjena uticaja na životnu sredinu, gdje su kao alternativna rješenja nuđene opcije “ne raditi ništa” i zbog kojeg su NVO kritikovale Vladu, u dokumentu koji je dostavljen juče nudi se nekoliko rješenja.

Pored reciklaža otpada i zatvaranja odlagališta KAP-a uz dodatno sortiranje i uklanjanje rasutog otpada, jedno od rješenja je i da bude izgrađena nova deponija čvrstog opasnog otpada koji se kombinuje sa izgradnjom donjeg sloja kako bi se spriječio dalji prodor ocjednih voda u podzemne vode. Alternativa je i iskopavanje otpada i njegovo odlaganje na novoizgrađenu deponiju za opasni otpad, pa zatvaranje postojećeg odlagališta u KAP-u.

U štampanom izdanju čitajte:

• Šta sve sadrži opasni otpad iz KAP-a
• U kojim selima je povećana koncentracija olova, nikla, fluora i arsena
• Šta je pokazala analiza jezerske vode

( Milica Novaković )