Svjedok: VRS ubila 68 ljudi u prijedorskom selu, uključujući žene, djecu i invalide

Svjedok optužbe Ivo Atlija izjavio je danas, na suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom, da su u julu 1992. pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) napali njegovo selo u okolini Prijedora i ubili 68 hrvatskih mještana, uključujući žene, maloljetne i invalide.

Po optužnici protiv tadašnjeg komandanta VRS, progon nesrba iz opštine Prijedor koji je, između ostalog, obuhvatao ubistva, prisilno premještanje, nezakonito zatvaranje, mučenje, dostigao je nivo genocida zbog namjere da etničke grupe budu uništene, djelimično ili potpuno.

Atlija je posvjedočio da je do napada na njegovo selo Briševo došlo 27. jula 1992.

Srpske snage ubile su 68 mještana, među kojima je bilo 14 žena, dvojica maloljetnika, četvorica invalida i njegov otac. Pripadnike Šeste krajiške i Pete kozaračke brigade VRS, svjedok je označio kao počinioce zločina u Briševu.

"Ja sam samo tražio da nam omoguće da se iselimo. Rekao sam im - 'Dobili ste teritorije, tih par brda, omogućite nam da izađemo, nema potrebe da ljudi umiru zbog toga'. Nije nam bilo omogućeno da tada odemo", rekao je svjedok

Poslije kratkog boravka u pritvoru, Atlija je, kako je izjavio, učestvovao u pronalaženju i sahranjivanju tijela ubijenih stanovnika Briševa i okolnih hrvatskih zaselaka.

Po njegovim riječima, više žena bilo je silovano tokom napada, a kuće i katolička crkva u selu bile su potpuno uništene.

"Briševo nije imalo nikakav strateški značaj, ni za koga...tih par brda...Sramota je što je toliko ljudi umrlo...ni zbog čega", kazao je Atlija.

Posvjedočio je i da je o zločinima u Briševu više puta razgovarao sa zvaničnikom Srpske demokratske stranke u Prijedoru Vojom Kuprešaninom.

Ne pominjući kažnjavanje počinilaca, Kuprešanin je samo obećao da će "intervenisati" kod generala Momira Talića, komandanta Prvog krajiškog korpusa VRS, "da to prestane".

Atlija je izjavio i da je od tadašnjeg ratnog gradonačelnika Prijedora Milomira Stakića tražio da hrvatskom stanovništvu omogući da se iseli, ali da je Stakić to odbio.

Hrvatima i Bošnjacima bilo je dozvoljeno da iz područja odu u novembru 1992, pošto su potpisali izjave kojom svu imovinu "dobrovoljno" ostavljaju srpskim vlastima, kazao je Atlija

Tribunal je Stakića pravnosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog etničkog čišćenja i zločina u Prijedoru.

"Ja sam samo tražio da nam omoguće da se iselimo.

Rekao sam im: 'Dobili ste teritorije, tih par brda, omogućite nam da izađemo, nema potrebe da ljudi umiru zbog toga'.

Nije nam bilo omogućeno da tada odemo", rekao je svjedok.

Hrvatima i Bošnjacima bilo je dozvoljeno da iz područja odu u novembru 1992, pošto su potpisali izjave kojom svu imovinu "dobrovoljno" ostavljaju srpskim vlastima, kazao je Atlija, podvlačeći da se u Briševo do danas niko nije vratio za stalno.

Sudijino upozorenje: Ovog puta obratite pažnju na manire

Danas započeto unakrsno ispitivanje Atlije, Mladićeva odbrana nastaviće sjutra.

Za vrijeme unakrsnog ispitivanja svjedoka, predsjedavajući sudija Alfons Ori danas je optuženom Mladiću naložio da ne gestikulira za vrijeme iskaza svjedoka zato što je to neprimjereno.

Za vrijeme unakrsnog ispitivanja svjedoka, predsjedavajući sudija Alfons Ori je optuženom Mladiću naložio da ne gestikulira za vrijeme iskaza svjedoka zato što je to neprimjereno

U suprotnom, po riječima sudije Orija, raspravno vijeće će optuženog udaljiti iz sudnice, kao što je učinilo prošlog petka.

Isto upozorenje, sudija je Mladiću izrekao i juče.

Ratko Mladić optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje "plavih šljemova" UN za taoce, 1992-95.

Galerija

( Beta )