Podgorica ne može biti metropola sa konjima na ulicama
"Posebno sam iznenađen kada na pješačkim prelazima vidim roditelja koji 'vuče' dijete kroz crveno svjetlo", kazao je ambasador BiH
Podgorica je iz dana u dan sve privlačnija, ali je na putu da postane modema evropska metropola ipak dijele brojni nedostaci, smatraju ambasadori nekoliko zemalja.
Ambasadori imaju samo riječi hvale za prirodne ljepote grada i ljubaznost, ali su zapazili da saobraćajnice i javne ustanove nijesu prilagođene osobama sa invaliditetom, da učesnici u saobraćaju nijesu naročito bezbjedni, da fali kulturnih i drugih sadržaja, ali da ne manjka ni domaćih životinja na saobraćajnicama.
Za godinu dana boravka u Crnoj Gori, bosanski ambasador Izmir Talić primijetio je da je Podgorica veoma lijep grad, koji se svakodnevno razvija u modemi evropski centar, ali je neprijatno iznenađen zbog ne baš uvijek bezbjednog saobraćaja.
Ističući da putevi nijesu "toliko loši", Talić smatra da mnogi prebrzo voze, često ne poštujući saobraćajne znake.
„Posebno sam iznenađen kada na pješačkim prelazima vidim roditelja koji 'vuče' dijete kroz crveno svjetlo. Iznenadilo me da na takvim saobraćajnicama možete sresti domaće životinje. Smatram da bi, radi veće bezbjednosti u saobraćaju, trebalo malo povesti brigu o tome", kazao je Talić.
On, ipak, smatra da česte policijske intervencije u posljednje vrijeme polako mijenjaju situaciju nabolje.
Potreban zoološki vrt ili akva-park
Talić je ocijenio da je Podgorica jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti tako lijepom i čistom rijekom kao što je Morača.
"Svakako da ne treba zapostaviti ni druge rijeke, a posebno njihova interesantna korita i vodopade, kao što su oni na Cijevni", zapazio je Talić.
"Dobro se međusobno poznajemo, a gostoprimstvo nam je valjda u krvi...", smatra Talić
On smatra da bi grad bio sadržajno bogatiji kada bi imao zoološki vrt, ili akva-park, posebno potreban zbog vrele klime.
Ambasador Srbije Zoran Lutovac smatra da bi Podgorica trebalo da dobije i prvi zatvoreni bazen za talentovane vaterpoliste, ali i građane.
Ljubaznost, ne samo Podgoričana već i stanovnika cijele države, Talić pripisuje zajedničkom mentalitetu, jer su i Crna Gora i BiH multietničke i multikonfesionalne države.
"Dobro se međusobno poznajemo, a gostoprimstvo nam je valjda u krvi...", smatra Talić.
Loša strujna mreža u zonama van grada
Ambasadorka Ukrajine Oksana Sljusarenko tvrdi da je srećna što živi u Podgorici, da uživa i ljeti i zimi, ali ipak smatra da bi više trebalo poraditi na poboljšanju snabdijevanja električnom energijom.
"Jer je mreža veoma loša u zonama van centra grada. Pažnju bi trebalo posvetiti i gradskim parkinzima", kazala je Sljusarenko.
"Kada prvi put dođeš u Podgoricu poslije svjetskih metropola, glavni grad Crne Gore se čini previše skučen"
Ambasador Rusije Andrej Aleksejevič Nesterenko, koji je je više od godinu dana u glavnom gradu, smatra da se Podgorica za to vrijeme "puno proljepšala" i faktički mu postala drugi dom poslije Moskve.
Pohvalivši veliko gostoprimstvo Podgoričana, "koji dijele iste vrijednosti kao i Moskovljani", ruski ambasador smatra da su "najveće blago" Podgorice ljudi, "koji vas prihvataju kao brata".
"Kada prvi put dođeš u Podgoricu poslije svjetskih metropola, glavni grad Crne Gore se čini previše skučen, a istovremeno njegov položaj i priroda stvaraju osjećaj da ste se obreli u predivnom gradu i zadivljujuće živopisnom kutku svijeta", istakao je Nesterenko.
Čist vazduh i balkanska kultura
Ruski ambasador smatra da se o izgledu grada vodi računa i da mu veliko zadovoljstvo predstavljaju šetnje gradskim parkovima, kada može "udahnuti čisti vazduh i osjetiti čari balkanske kulture".
Ambasador je zapazio da Podgoričani vode zdrav način života i da su zainteresovani za gotovo sve vrste sporta, uključujući trčanje, košarku, rukomet, fudbal...
"Podgorica sve više dobija oblik glavnog grada modeme evropske države, širi svoje granice i postaje sve privlačnija"
"Smatram da je život u Podgorici vrlo zanimljiv i bogat. Broj misija stranih država i međunarodnih organizacija se povećava, vri kulturni život, održava se mnogo interesantnih i važnih međunarodnih konferencija, aktivna je gradnja novih stambenih kvartova...", kazao je Nesterenko.
On Podgoricu vidi i kao turističku destinaciju, gdje se mogu probati najbolja jela evropske i balkanske kuhinje.
Ističe da poseban značaj za turiste iz Rusije imaju spomenici velikog pjesnika Aleksandra S. Puškina, ruskog barda Vladimira Visockog, takozvani Moskovski most...
"Podgorica sve više dobija oblik glavnog grada modeme evropske države, širi svoje granice i postaje sve privlačnija", smatra Nesterenko.
Eko patrole i biciklističke staze
Lutovac smatra da saobraćajnice i javne ustanove nijesu prilagođene osobama sa invaliditetom, ali očekuje ubrzane promjene "u skladu sa ekspanzijom ljudskih prava i jačanjem građanske svijesti u našem regionu".
On smatra da bi Podgorica bila ljepša i privlačnija kada bi imala neku vrstu eko-patrola koje bi djelovale preventivno, kako se smeće ne bi bacalo u Ribnicu ili Savin potok.
Lutovac smatra da bi biciklističke staze kroz cijeli grad dale poseban "šmek" Podgorici
"Čini se da je to neophodno dok se ne izgradi ekološka svijest građana i ne potisnu loše navike", smatra Lutovac.
Ističući da bi trebalo zaštititi ćirilicu u javnoj upotrebi, Lutovac je naglasio da bi, ako dozvoljavaju budžeti Ministarstva kulture i grada, trebalo organizovati veći broj vrhunskih kulturnih događaja.
Lutovac smatra da bi biciklističke staze kroz cijeli grad dale poseban "šmek" Podgorici i otvorile perspektivu masovnije upotrebe tog ekološkog saobraćajnog sredstva.
Kafane pune i radnim danima
Sljusarenko smatra da su se i ona i grad mnogo promijenili u posljednje dvije godine.
„Vodim se parolom da kada živiš u nekom gradu utičeš na njega, ali i on utiče na tebe. Podgorica me je dosta promijenila zato što u Kijevu od kuće do posla putujem sat vremena, a ovdje za pet minuta mogu stići na posao. Ne znam da lije to dobra ili loša promjena", kazala je kroz smijeh Sljusarenko.
Na početku joj je, kaže, bilo zanimljivo to što su kafići puni i radnim danima, što nije slučaj u Kijevu, ali to shvata kao nešto dobro, jer je kafana mjesto gdje se mogu razmijeniti informacije i priče i o gradu.
( Željka Vučinić )