Crna Gora nema profesionalni hor

Najstarije pjevačko društvo u Crnoj Gori “Jedinstvo” djeluje od 1830. godine, a skoro dva vijeka kasnije u Crnoj Gori ne postoji nijedan profesionalni hor.

“Prvi i osnovni razlog zašto u Crnoj Gori nema profesionalnog hora jesu finansije, sve to košta. Ističem i da svaka država ima svoj profesionalni, reprezentativni hor”, rekao je “Vijestima” osnivač i direktor hora “Antivari musica” Miro Kruščić:

O dugoj tradiciji horskog pjevanja u Crnoj Gori svjedoči podatak da je najstarije pjevačko društvo kotorsko “ Jedinstvo” osnovano 1839. godine. Ipak, prema riječima sadašnjeg dirigenta “Jedinstva” Mihajla Lazarevića, postoji pisani podatak da je organizovano horsko pjevanje postojalo već 1830. godine kada je grupa pjevača iz Kotora otišla da pjeva na sahrani Petra I Petrovića Njegoša.

“Za ovo postoji i dokaz iz jednog zatvorskog zapisnika iz kotorskog apsa jer je tada granična patrola uhapsila članove tog hora zato što su neovlašćeno prešli granicu iz jedne zemlje u drugu” ispričao je Lazarević.

Podgoričani imali pravila

Kako je navodeno na portalu “Montenegrina” u odlomku iz knjige “Crna Gora” Manje Radulović-Vulić, “amaterskoj muzičkoj djelatnosti znatan impuls davala je i Cetinjska čitaonica, na čiju je inicijativu 1871. osnovano prvo Pjevačko društvo na Cetinju. Na njenom primjeru formirane su i čitaonice u drugim crnogorskim mjestima. Godine 1870. na Cetinju su započele pripreme osnivanja Prve crnogorske vojne muzike”.

U istom odlomku piše da je “muzičkom obrazovanju najviše pažnje poklanjano u Djevojačkom institutu na Cetinju (1869-1913), osnovanom pod pokroviteljstvom ruske carice Marije Aleksandrovne.

Muzikološkinja Vesna Ivanović, kazala je “Vijestima” da je prvo pjevačko društvo u Podgorici “Branko” osnovano 1892. godine i bilo je uređeno pravilima. Potom se u u Nikšiću formiralo pjevačko društvo “Zahumlje” 1898. godine.

"Muzičkom obrazovanju najviše pažnje poklanjano u Djevojačkom institutu na Cetinju (1869-1913), osnovanom pod pokroviteljstvom ruske carice Marije Aleksandrovne"

Kako Ivanović kaže, “razlika između pjevačkih društava, na Cetinju, Podgorici i Nikšiću, tada je bila u činjenici da su podgorička i nikšićka pjevačka društva tek poslije Prvog svjetskog rata u svojim sastavima uključili žene, dok je na Cetinju to učinjeno prije, jer su učenice Djevojačkog instituta nastupale zajedno sa pjevačkim društvima, kao zasebni horski ansambli. U to vrijeme su postojale tri ženske postave Djevojačkog instituta”.

“Sve do 1892. godine, pjevačka društva su bila grupacije u okviru školskih institucija ili u okviru cetinjske čitaonice koje su služile za određene proslave koje je organizovala Cetinjska čitaonica ili su bile dio dramskih predstava. Takođe, pri Cetinjskoj čitaonici, postojao je hor koji je bio dio prvog izvođenja “ Balkanska carica” nacionalne opere“, objasnila je Ivanović.

Dobrovoljna pjevačka društva

U Crnoj Gori, i danas postoji veliki broj horova koji djeluju na amaterskoj osnovi, koncertno su veoma aktivni i zapaženi na svim nastupima.

Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo 1839” sa sadašnjih 45 članova aktivno nastupa na mnogim festivalima i takmičenjima. Pethodnog mjeseca članovi hora su boravili na Krfu, gdje su održali dva koncerta jedan svjetovne, a drugi duhovne muzike.

Od 1994. dirigent hora je Mihajlo Lazarević, koji kaže da je došavši na čelo hora zatekao jednu vrlo šaroliku strukturu -članovi hora su imali od 15 do 70 godina.

S obzirom na to da hor djeluje amaterski i da niko ne dobija novčanu nadoknadu za nastup, Lazarević je rekao da osim ljubavi prema muzici koja članove ovog hora drži na okupu, kao motivacija nijesu zanemarljivi mnogobrojni nastupi na atraktivnim destinacijama u inostranstvu.

“Oni su zahvalni što putuju, što mnogo toga vide a možda ne bi mogli da sami odu na takva putovanja. Naravno, trudimo se da ih vodimo na atraktivne destinacije, gdje muzička publika prepoznaje kvalitet i nagradi naš trudi i rad”, kaže Lazarević.

Večina članova je stalna, ali kako se radi o mladom sastavu, određeni broj članova se smjenjuje zbog odlaska na fakultete.

Audicije za pristupanje ovom pjevačkom društvu su jednostavne i svaka horska proba može biti i audicija za članove koji žele da se priključe.

“Audicija je vrlo jednostavna, par nekih tonova, nekoliko ritmičkih fraza po izboru kandidata, i ako zadovolji, onda slijedi obuka koja vodi ka tome da u svakom trenutku budu horski pjevači na visini zadatka”, rekao je on.

Tradicija hora “Stanko Dragojević” duga je 130 godina i malo kome u Crnoj Gori nije poznata. Od 1945. godine ovaj horski ansambl je ostvario preko dvije hiljade koncertnih nastupa.

Repertoar hora je raznovrstan, a izvode ga 54 člana ovoga društva.

Tradicija hora “Stanko Dragojević” duga je 130 godina i malo kome u Crnoj Gori nije poznata

“Hor je otvoren za nove članove, i ne raspisuje nikad konkurse, već svi koji vole horsku muziku slobodni su da dođu. Tako, da ko god ima volje, sluha i želje od septembra kada hor nastavi sa probama može da dođe i pokaže šta zna”, kazao je dirigent Ilija Dapčević.

Prema njegovim riječima, osim velike ljubavi prema muzici, kao jedan dio motivacije i ovom horu su brojna putovanja i nastupi na značajnim festivalima.

Tako je je hor na nedavno završenim 24. internacionalnim horskim svečanostima u Nišu osvojio prestižnu nagradu za najbolje otpjevanu kompoziciju domaćeg autora.

„Antivari Musica“ održao oko 500 nastupa

Kamerni ženski hor „Antivari Musica“ iz Bara je prema riječima dirigenta, osnivača i predsjednika Mira Kruščića godinama jedan od nauspješnijih, a koncertno vjerovatno i najaktivniji u državi.

Od osnivanja 2006. do danas, ansambl koji vodi Kruščić, održao je oko 500 nastupa u Crnoj Gori, Hrvatskoj, BiH, Rusiji, Njemačkoj i Turskoj.

Hor okuplja 30 članica različitih generacija kojima je zajednička nit muzičko obrazovanje. Većina je završila nižu i srednju muzičku školu, a neke članice su diplomirale i na Fakultetu muzičkih umjetnosti.

“Imamo dva repertoara-duhovni i svjetovni, a upravo ovaj drugi, pod nazivom „Balkan Sound“ okosnica je naših nastupa u inostranstvu”, ističe Kruščić.

„Antivari musica“ je tako pjevao koncerte „Balkanski korijeni“ na velikoj sceni Centra za kulturu Ohrid, gdje su izvođene kompozicije Bora Tamindžića, Proševa, Mokranjca, Rajtera i Kostića. U Rusiji je držao cjelovečernje koncerte u Petrizalodcku u Kareliji, na sjeveru Rusije, te u horskoj sali Muzičke škole 33 u centru Sankt Peterburga na poziv Ministarstva kulture Rusije i Aleksandra Lukina.

Barski ženski hor je nastupao u Njemačkoj, te po dva puta u Zagrebu i Mostaru na međunarodnim festivalima, a bili su i gost Evropskog međunarodnog festivala horova, u sklopu kojeg su nastupili u tri albanska grada-Skadru, Korči i Tirani.

Skadarski koncert Baranke su otpjevale u katoličkoj katedrali, u Korči u pravoslavnoj crkvi, dok je nastup u Tirani bio na velikoj sceni Opere. Pored standardnih pjesama, u dvorani Muzičko-kulturnog centra u Benediji-Bajram paša u Istanbulu Baranke su pjevale i obrade izvornih narodnih pjesama Bugarske, Grčke i Turske.

I kad bi bilo samo do tradicije Crna Gora bi imala sve predispozicije za osnivanje profesionalnog horskog ansambla.

I kad bi bilo samo do tradicije Crna Gora bi imala sve predispozicije za osnivanje profesionalnog horskog ansambla

Međutim, činjenica je da nasuprot zemljama regiona mi danas nemamo profesionalne horove. U zemljama regiona profesionalni horovi su formirani u sastavu državnih televizija.

Ministarstvo: Još nema uslova

Zašto Crna Gora nema profesionalni hor i da li se planira skoro formiranje istog iz Ministarstva kulture “Vijestima” je saopšteno da “profesionalni horovi postoje pri operskim kućama i simfonijskim ansamblima koji imaju veliku programsku i diskografsku produkciju”.

"Sredine poput naše oslanjaju se uglavnom na djelovanje amaterskih ansambala, visokih izvođačkih dometa. O tome da li će se formirati profesionalno udruženje horskih pjevača, ne odlučuje Ministarstvo kulture, već je to pitanje prava, ustavom garantovane slobode udruživanja i slobodne volje samih horova”.

Iz Ministarstava dalje navode da se u Muzičkom centru Crne Gore razmišlja o formiranju manjeg poluprofesionalnog ansambla, kada se za to stvore prostorni i finansijski uslovi. Od osnivanja poslijediplomskih studija na Muzičkoj akademiji na Cetinju, kako su kazali iz Ministarstva raste interesovanje za horskim pjevanjem, pod vođstvom edukovanih horskih dirigenata.

Što se tiče pomoći države amaterskim horovima u ministarstvu kažu da “pomoć države kulturno-umjetničkom stvaralaštvu, oblasti kulture kojoj pripada i horsko pjevanje, obezbjeđuje se već godinama na način propisan zakonom, a to je javni konkurs, ali do sada je bilo izuzetno malo zahtjeva te vrste”.

( Milica Radović, Radomir Petrić )