Riječ psihologa: Kritika nije napad na ličnost
Ono što savjetujem je da razmislite o kritikama koje su vam upućene. Umjesto što ćete se uvrijediti ili početi da se pravdate, saslušajte pažljivo šta nadređeni ima da kaže, a zatim se potrudite da se slične greške ubuduće ne ponavljaju.
U nekom od ranijih članaka govorili smo o značaju feedback-a koji dobijate od pretpostavljenih. Kako se nosite sa negativnim feedbackom i kako odgovarate na kritike? Uvijek ćete imati priliku da slušate ljude koji vam govore da je to što radite pogrešno, da nećete uspjeti i sl., bez obzira na to da li se radi o poslovnom ili privatnom aspektu vašeg života.
Ljudi ne vole da budu kritikovani, ali kritika može biti korisna ako se uputi kada treba i na konstruktivan i taktičan način. Međutim, naše kritike uglavnom potiču iz negativnog stava i često iz predrasuda. U zavisnosti od toga kakvog smo karaktera i na koji način smo formirani kao ličnosti, mi ćemo različito reagovati na kritiku.
Svaka kritika je subjektivna, obojena bojama našeg kritičara, ali to ne znači da, u određenom broju situacija, nije na mjestu.
Ukoliko ste suočeni sa stalnim kritikovanjem od strane određenih osoba, trudite se da se ne uznemiravate, jer je svrha te kritike ona sama, a ne želja za promjenom u vašem ponašanju.
Ono što savjetujem je da razmislite o kritikama koje su vam upućene. Umjesto što ćete se uvrijediti ili početi da se pravdate, saslušajte pažljivo šta nadređeni ima da kaže, a zatim se potrudite da se slične greške ubuduće ne ponavljaju.
Trudite se da kritiku ne shvatate kao napad na vašu ličnost, već kao savjet, u svakom trenutku budite svijesni da ljudi ne kritikuju vas kao osobu, već vaš postupak. Niko nije bezgrešan, i koliko god dobro da radite, uvijek će vam se potkrasti neka greška.
Na osnovu kritika možete unaprijediti svoje znanje i vještine. Ukoliko se ne slažete sa kritikom, iznesite svoj stav i prodiskutujte sa nadređenim o tome. Pažljivo saslušajte drugu stranu i ne donosite preuranjene zaključke.
Iako se možda nećete složiti sa šefom, bolje ćete ga razumjeti i tako izbjeći ne samo konflikt nego i to da se opet nađete u sličnoj situaciji. Ako kritiku u startu prihvatimo strogo emocionalno (iracionalno), onda ne razmišljamo o racionalnim aspektima razgovora, već automatski tražimo i čujemo samo netačnosti i preuveličavanja, kako bismo što prije pripremili odbranu, odgovorili na primjedbe i podsjetili sagovornika na njegove greške.
Kad tako postupate s ljudima oko vas, stavljate do znanja da se ne slažete sa njima i da ćete se uvrijediti svaki put kada vam se nešto zamjeri, a to ponašanje je pogodno za razvoj loših odnosa unutar firme.
( Dragica Rajković )