Od viška goriva pumpa ne boli

Osnovni preduslov za rad motora sa unutrašnjim sagorijevanjem je konstantno snabdijevanje gorivom sistema za ubrizgavanje. Ovaj zadatak obavlja pumpa goriva, koja funkcioniše u kombinaciji sa rezervoarom i filterom goriva.

Do početka 1990-ih godina mnoga vozila su i dalje koristila karburatore, i ona su imala mehaničku pumpu za gorivo. Ona je bila smještena u prostoru motora i radila je na principu membrane pokretane mehaničkim putem.

Uvođenjem sistema za ubrizgavanje goriva, nastala je potreba za daleko većim pritiskom goriva koje je trebalo da bude dovedeno do sistema u konstatnim količinama. Dok su mehaničke pumpe obezbjeđivale samo oko pola bara pritiska, električne pumpe nabijaju desetak puta jači pritisak. One su kod novijih automobila smještene unutar rezervoara za gorivo. Električne pumpe kontrolišu kompjuteri, što ih čini mnogo efikasnijim, ali i problemi kod njih su veći i skuplji.

Pumpa za gorivo je mnogo bitna, posebno kod benzinskih motora, zbog pravilnog dotoka goriva do sistema napajanja, bilo da su u pitanju dizne ili nekadašnji karburatori

Da bismo mogli preventivmo da djelujemo na eventualne kvarove na sistemu, upoznaćemo se ukratko sa funkcionisanjem sistema isporuke goriva u modernim vozilima. Naravno, nije sve kvarove moguće predvidjeti i spriječiti, ali uz odgovarajući tretman pumpe za gorivo moguće je produžiti vijek trajanja kompletnog sistema.

Funkcija pumpe za gorivo je da u svakom trenutku obezbjeđuje potreban pritisak goriva za dizne. Osim pritiska, i količina goriva mora da bude konstantna. Kada date kontakt okretanjem ključa u bravi, kompjuter uključuje pumpu na par sekundi, a ako osjeti da motor nije startovan, on daje nalog da se pumpa isključi. Kompjuter će dozvoliti rad pumpi samo dok motor radi. Ovo je bezbjedonosna funkcija u slučaju incidenta. Zbog preciznosti današnjih injektora i sistema za ubrizgavanje, i najmanja primjena u radu pumpe, odmah će se odraziti na rad i performanse motora.

“Pumpa za gorivo je mnogo bitna, posebno kod benzinskih motora, zbog pravilnog dotoka goriva do sistema napajanja, bilo da su u pitanju dizne ili nekadašnji karburatori”, kaže automehaničar Edin Šahović, glavni majstor u servisu “Šahović”.

Danas se najviše voze automobili koji imaju električne pumpe za gorivo, koje su počele da se primjenjuju 1992-93. godine. Osnovna preporuka vozačima je da nivo goriva u rezervoaru nikako ne smije da bude nizak ili na samom minimumu, savjetuje Šahović.

On kaže da su električne pumpe često pouzdanije od mehaničkih, ali vozači moraju da obrate pažnju na količinu goriva u rezervoaru, posebno u ljetnjem periodu.

“Nizak nivo goriva je štetan iz nekoliko razloga. Prvo, benzinska pumpa se u toku rada zagrijava, pa je potrebno da je potopljena u benzin da bi se hladila. Kad je nivo goriva na rezervi, ona se pregrijava i skraćuje joj se radni vijek”, objašnjava on. “

Drugo, u praznom rezervoaru se stvara veća kondenzacija, a voda uzrokuje stvaranje korozije i ubrzava propadanje pumpe”.

Redovno mijenjajte filtere

“Takođe, obavezno je voditi računa o redovnoj zamjeni filtera benzina, posebno jer gorivo na našim pumpama često nije vrhunskog kvaliteta. Ako je filter začepljen, pumpa će trpjeti veliko opterećenje dok protjeruje gorivo kroz njega, muči se i posle određenog perioda dolazi do njenog trajnog oštećenja”.

Obavezno je voditi računa o redovnoj zamjeni filtera benzina, posebno jer gorivo na našim pumpama često nije vrhunskog kvaliteta.

Simptomi koji ukazuju da je pumpa benzina pokvarena se najčešće manifestuju tako što motor uopšte ne može da upali. Međutim, ima i slučajeva da pumpa nije potpuno otkazala, ali da stvara manji pritisak od nominalnog, što stvara poteškoće.

“Na primjer, pumpa čiji je propisani pritisak 6 bara, može da radi i na 4 bara kada se od motora ne zahtijeva veća snaga, ali kada vozač stisne gas, i kada je potreban veći priliv goriva, ona je u nemogućnosti da obezbijedi motoru dovoljno benzina i on počinje da trza. Tada mehaničar treba da utvrdi da li je filter benzina začepljen, a nakon toga manometrom ispituje pritisak pumpe. U slučaju da ona ne zadovoljava propisane vrijednosti mora da se mijenja”.

Kod nekih vozila do pumpe može da se dođe preko otvora ispod sjedišta ili u prtljažniku

Cijena pumpi varira od tipa i konstrukcije. Na primjer, za golf III ona košta 55-60 eura, dok se kod modela iz 2007. ili 2008. godine ugrađuju pumpe koje vraćaju prekomjernu količinu goriva u rezervoar. Sa njihovim kućištem se često u komadu izliva i filter benzina i regulator pritiska, pa su one vrlo skupe. Kod tojote jaris, na primjer, ovaj sklop košta oko 500 eura, a slična situacija je i sa nekim Renoovim vozilima kao što je megan. U dosta slučajeva treba isprazniti rezervoar da bi se zamijenila pumpa, dok u nekim slučajevima do nje može da se dođe putem otvora na podu prtljažnika ili ispod zadnjih sjedišta.

“Oni koji voze vozila sa mehaničkim pumpama su u mnogo povoljnijoj situaciji kad je riječ o troškovima, ali i u mnogo nepovoljnijoj kad je u pitanju pouzdanost, posebno tokom ljetnjih vrućina, kada često imaju problema sa membranom. Nekad su se mijenjale membrane, sada se mijenja kompletna pumpa jer je prilično jeftina i košta 15 do 20 eura”, kaže Šahović.

Šahović dodaje da sam kvalitet goriva po hemijskom sastavu ne može da utiče na benzinsku pumu, ali ako u njemu ima vode ili nečistoća, onda je ona ugrožena.

Dizelaši često nemaju pumpu

Automobili sa dizel motorom koji koriste pumpu visokog pritiska, takozvanu boš pumpu, u većini slučajeva nemaju pumpu za gorivo, jer sama boš pumpa stvara vakuum i tako vuče dovoljnu količinu nafte iz rezervoara. Noviji komon-rejl sistemi i Folksvagenov sistem pumpa-brizgaljka (PD TDI) ipak imaju potrebu za dodatnom pumpom u rezervoaru, koja dovodi gorivo do takozvane tandem pumpe koja nabija visoki pritisak (nekad i preko 2.000 bara).

Kada kod takvog dizelaša otkaže pumpa u rezervoaru, motor ne može da se startuje, kao i kod benzinaca. Ipak, može da se desi da tandem pumpa uspijeva da povuče gorivo. Tada motor nastavlja da radi normalno, a kvar se manifestuje tek prilikom zamjene filtera goriva. Naime, tada u sistem uđe malo vazduha, i motor ne može da upali, što ukazuje na kvar pumpe u rezervoaru.

Upozorenje na kvar

U nekim slučajevima, pumpa goriva će vas sama upozoriti da treba da je zamijenite. Ona može da se pregrije i da prestane da radi oko 20 minuta, što će odmah dovesti i do gašenja motora. Nakon pola sata, moći ćete da startujete motor, jer se pumpa ohladila i ponovo počela da funkcionioše.

Ako budete imali ovakav problem, treba da pođete do servisera koji će se uvjeriti da se stvarno radi o pumpi, a ne o nekom releju ili instalaciji, a zatim i zamijeniti odgovarajući dio.

( Saša Marković )