Forma i boja su bazni činioci likovnih djela

U galeriji “Marko K. Gregović”, smještenoj u prizemlju kulturnog centra "Crvena komuna" na glavnom šetalištu u Petrovcu, ove godine adaptiranoj i opremljenoj savremenom rasvjetom, koja je bila i ostala jedan od najatraktivnijih izložbenih prostora na Crnogorskom primorju, sredinom jula je otvorena jedna vrlo specifična i veoma kompatibilna izložba dvojce savremenih umjetnika sa potpuno različitih prostora. Konačno, sređena je i nivelisana promenada uz more, čime je objekat kulture u prednjem dijelu dobio novi kvalitet.

Nažalost, zauvijek je onemogućena realizacija druge faze "Crvene komune", izgradnja zajedničkog binskog prostora za postojeću bioskopsko-pozorišnu salu i planiranu ljetnju pozornicu iza objekta. Zapravo, građevinski lobi uz zdušnu urbanističku i projektantsko-građevinarsku kolaboraciju, podigao je sa sjeverne strane višespratni betonsko-stambeni gigantorij za tržište, nadvisujući, nasijedajući i devastirajući objekat petrovačkog kulturnog centra, koji je sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je sazdan, stručno ocijenjen kao izvanredan i čovjekomjeran primjer rekonstrukcije objekata u starim primorskim gradskim jezgrima.

U izložbenoj sali lijevo od ulaza, prezentirani su slikarski radovi Miloša Milidraga (Kalinovik, 1950). Milidrag je diplomirao (1978) na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, do sada je imao više od dvadeset pet samostalnih, a učestvovao je na preko sto pedeset kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Bio je član ULUBIH-a, od (1992) ULUS-a, predavao je na Fakultetu umjetnosti u Prištini, od (1997) stalno živi i stvara kao slobodni umjetnik u Kanadi. Eksplikaciju njegovih radova prati kolorni katalog sa uvodnim tekstom istoričara umjetnosti Sreta Bošnjaka.

U kontaktnoj izložbenoj sali desno od ulaza, izloženi su slikarski eksplikati Sretena Nikčevića (Nikšić, 1957). Nikčević je diplomirao (1985) na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Prištini. Do sada je imao petnaest samostalnih, a izlagao je na oko sto pedeset kolektivnih izložbi u zemlji i svijetu. Član je ULUCG-a od (1987), stalno živi i stvara u Podgorici. Postavku njegovih eksplikata prati kolorni katalog sa uvodnim tekstom likovnog teoretičara dr Milije Bajića.

Milidrag i Nikčević su se petrovačkoj javnosti predstavili sa po sedam svojih najnovijih likovnih ostvarenja galerijskog formata ostvarenih akrilikom na platnu, a koji su nastali u prethodnih nekoliko godina. Recentno Milidragovo i Nikčevićevo likovno stvaralaštvo pripada sferama geometrizirano-hromatske apstrakcije. U kompozicijskom i oblikovno-formalnom domenu, Milidragovi eksplikati su proizišli iz kružnice, zapravo, osnovni oblik njegovih slikanih eksplikata su segmentarni, devetodjelni obličasti isječci kruga, kojima Milidrag vaspostavlja varijabilno-izmjenljive kompoziciono-likovne cjeline.

Nikčevićeva kompoziciona rješenja fundirana su u izrazito krutom, pravouglom rastersko-kvadratičnom ili dijagonalno-trougaonom sistemu, koji imaju mogućnosti da kontinuirano teku i rasprostiru se po horizontali i po vertikali. Milidragov hromatski opseg je od sekundarnog značaja, on je suzdržan i kontrapunktno toplo-hladan, likovno je egzekutovan poentilistički, zapravo bojene čestice su vibrantne, asociraju na nakostriješene i aktivne opiljke željeza na magnetnoj ploči, zapravo djeluju neposredno i apsolutno kao stvarna materija.

Dubinski osmišljen, Nikčevićev koloritni kocept je zasigurno od primarnog značaja za njegove optikalne modulacije. Zapravo, Nikčević je primijenio deset osnovnih tonova sunčevog svjetlosnog spektra, pa su tu kao tople i bliže, limun i rumena-žuta, oranž, cinober i purpurna, a zatim hladne i optički udaljenije, svijetla i tamna-zelena, svijetla i tamno- plava, te violetna.

Dubinski osmišljen, Nikčevićev koloritni kocept je zasigurno od primarnog značaja za njegove optikalne modulacije

Osim harmoniziranih ritmičkih kadenci koje mogu da rastu i rasprostiru se površinski u više pravaca, Nikčević eksperimentiše neposredno u jezgru, smjenjujući toplo-hladne vrijednosti, čime postiže izvjesno vizuelno gibanja po dubini. I upravo kao što Milidrag, prevashodno insistira na razigranim, raznovrsnim i mobilnim kompozicionim cjelinama koje formiraju kružni segmenti, zapravo premisu temelji na bazi oblika i formi, tako Nikčević eksplicite eksperimentiše i fundira svoja istraživanja u domenu maksimalno harmoničnih koloritnih slopova.

Suštinski, forma i boja su neke od baznih činilaca kojima se supstituišu likovna djela, upravo zbog tih činjenica, njihova najnovija likovna ostvarenja su zasigurno kompatibilna, i na izvjesan način na sličan način koncipirana, iako su vizuelno apsolutno divergentna.

( Slobodan-Bobo Slovinić )