U Pljevljima otvoren azil za pse lutalice, udomljen i Crni Uglješa
Indira Lajko je među prvima u Pljevljima digla glas protiv nehumanog ubijanja životinja, uporno tražeći od lokalnih vlasti da izgradi azil za pse
Najozloglašeniji pas u Pljevljima, Crni Uglješa, nakon čijeg je ujeda njegovim žrtvama Opština isplaćivala nekoliko stotina, pa i hiljada eura, pitomo posmatra iz svog boksa radoznale novinare koji su došli da vide njegov novi smještaj.
Uglješa koji je optuživan za najviše napada na ljude, dok je bez nadzora šetao pljevaljskim ulicama, imaće priliku da iz početka počne život dostojan jednog psa. Konačno je, u novootvorenom azilu za napuštene životinje u Pljevljima, dobio dom. Čim smo mu prišli, počeo je da maše repom, a iz boksova su u ograđeni dio izjurile sve njegove komšije, kako bi lavežom pozdravili goste.
Nekoliko pasa je zaspalo u hladovini i pokazuju nezainteresovanost za posmatrače. U jednom od boksova kučka doji svoje šestoro štenadi. Kao i svaka majka brine za svoje potomstvo, pa je odmah sa njima pobjegla na sigurnije mjesto, čim smo se bliže približili prostoriji u kojoj borave.
Najzaslužnija što su Uglješa i drugari dobili svoj dom je poznata zaštitnica prava životinja i predsjednica pljevaljske NVO „Pravo na život“ Indira Lajko. Ona je među prvima u Pljevljima digla glas protiv nehumanog ubijanja životinja uporno tražeći od lokalnih vlasti da izgradi azil za pse.
Smješteno oko 70 pasa
Nakon što je Opština nedavno dobila privremenu dozvolu za rad azila za napuštene životinje, uključila se sa svojim aktivistima u poslove na uklanjanju i zbrinjavanju pasa sa pljevaljskih ulica.
Prve stanare azil je primio u ponedjeljak, a trenutno je u tom prostoru smješteno sedamdesetak pasa raznih rasa.
Lajko moli građane za strpljenje jer će, kaže ona, za kratko vrijeme sa ulica biti uklonjene sve napuštene životinje. Procjenjuje da ih ima između 200 i 300.
"U donjem dijelu zgrade smjestili smo agresivnije pse i trenutno radimo na njihovoj socijalizaciji, kako bi u njihove boksove mogli da ubace još pasa. Na gornjoj su uglavnom dojilje i mirni psi koji se poznaju od ranije sa ulica i dobro se druže", kazala je Lajko, ne skrivajući zadovoljstvo zbog početka rada azila za napuštene životinje u Pljevljima.
Ona kaže da su primijetili da su neki od vlasnika, kada su čuli da je sa radom počeo azil svoje pse ostavljali na ulici, a nedavno su ispred ulaza u azil zatekli paket u kojem je bila kučka i više štenadi.
Lajko smatra da vlasnici to namjerno rade kako bi dobili besplatan tretman za svoje ljubimce. Kaže da se svi psi koji se sa ulice donesu u azil podvrgavaju brojnim tretmanima.
"Prvo idu na kupanje a zatim na zaprašivanje, gdje im se stavlja tečnost za buhe i krpelje. Nakon toga ih ponovo kupamo. Poslije ih pregleda veterinar i ubacuju tablete protiv unutrašnjih parazita a potom slijedi obilježavanje u kartonima", objasnila je Lajko.
U azilu psi redovno dobijaju hranu i vodu, a svi psi vakcinišu se protiv bjesnila.
Pored prostorije za kupanje je velika sala za operacije životinja, koja još nije opremljena. Nedaleko od te zgrade je svježe okrečena prostorija u kojoj će se spremati hrana za pse.
U azilu psi redovno dobijaju hranu i vodu, a svi psi vakcinišu se protiv bjesnila
Niko ništa nije uplatio
Nakon određenog vremena provedenog u azilu, psi se udomljavaju, a oko 30 odsto pasa se nakon tretmana i sterilizacije vraća na svoju teritoriju.
Lajko je zahvalna direktoru preduzeća za Komunalne usluge Danku Šarančiću na dobroj saradnji kao i brojnim organizacijama i pojedincima koji su pomogli početak rada azila.
"Obratila sam se za pomoć i čelnicima svih političkih partija u Pljevljima, ali do sada niko ništa nije uplatio", rekla je Lajko.
Jedna od volonterki je i atraktivna Edina Karović, koja već danima sa pažnjom i velikom ljubavlju brine o novim stanarima azila. Po zanimanju je veterinarski tehničar, ali još nije pronašla zaposlenje u struci.
"Volim pse i uživanje mi je raditi oko njih", rekla je Edina, koju smo zatekli u prostoriji u kojoj je kupala pse koji su tek stizali u azil. Iako mlada, sa puno vještine njegovala je pse koji su, iako nisu navikli na takav tretman, nepomično stajali.
Osim nje, u azilu smo zatekli i volontera Željka Gogića koji danima već u pljevaljskom azilu radi na stvaranju boljih uslova za životinje.
Poslovođa skloništa za životinje Krsto Bajilović priznaje da je na pse, dok su bili na ulicama, gledao drugim očima.
"Dok su bili na ulici, kao i svi građani plašio sam se dok sam pored njih prolazio. Sada kada su smješteni u azil, vidim da su ove životinje bezopasne, ukoliko se njima posveti više pažnje i brige", kaže Bajilović.
Psi lutalice posljednjih godina zadaju velike probleme građanima najsjevernijeg crnogorskog grada, a Opština izdvoja značajna sredstva za plaćanje kazni po tužbama građana koje su ujeli psi lutalice.
Troškovi liječenja osoba koje su ujeli napušteni psi su veliki. Prema riječima ljekara, lijek koji se daje odraslim osobama nakon ujeda lutalice zavisno od tjelesne težine košta od 700 do hiljadu eura
Troškovi liječenja osoba koje su ujeli napušteni psi su veliki. Prema riječima ljekara, lijek koji se daje odraslim osobama nakon ujeda lutalice zavisno od tjelesne težine košta od 700 do hiljadu eura, što znači da je za liječenje Pljevljaka koje su ujele lutalice Fond zdravstva do sada izdvojio preko stotinu hiljada eura, što je daleko više od troškova koje je Opština imala za izgradnju azila. Za izgradnju azila za napuštene životinje Opština je izdvojila 29.000 eura i 10.000 eura za nabavku specijalnog vozila za prevoz pasa.
Opština kriva za kašnjenje
Zgrada azila za napuštene životinje urađena je prošle godine u selu Zabrđe u blizini TE Pljevlja, ali je prdhodna lokalna vlast objekat podigla bez građevinske dozvole, iako je zakon obavezivao investitora, Opštinu Pljevlja, da je pribavi prije nego počne sa radovima.
Zbog tog propusta početak rada azila je kasnio više mjeseci. Odgovorni u sadašnjoj opštinskoj administraciji sa problemom su se suočili kada je trebalo podnijei zahtjev za dobijanje upotrebne dozvole, jer izgrađeni objekti u selu nisu imali urbanističko-tehničke uslove ni građevinsku dozvolu.
Osim što je urađen bez dozvole, zgrada azila je napravljena na zemljištu koje pripada Srednjoj stručnoj školi, ali je u međuvremenu i taj problem riješen. Azil je dat na upravljanje JP Komunalne usluge, koji je za rad u azilu rasporedio svojih sedam radnika.
Sa njima su svakodnevno i volonteri koji im pomažu u zbrinjavanju i tretmanu pasa koji dolaze u azil.
Galerija
( Goran Malidžan )