MUP briše preko 5.000 NVO, ostaje ih samo 300

Ni manje zemlje, ni više nevladinih organizacija. Tako se međutim za Crnu Goru moglo govoriti samo do 13. avgusta kada je istekao rok za usklađivanje statuta nevladinih organizacija sa novim zakonom.

Svega 300 nevladnih organizacija u Crnoj Gori uskladilo je svoj statut sa novim zakonom o NVO–u, dok više od 5.000 to nije učinilo, zbog čega će automatski biti izbrisane iz registra Ministarstva unutrašnjih poslova, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Da li je to potvrdilo sumnje, koje je svojevremeno iznio i OEBS, kako veliki broj nevladinih organizacija u Crnoj Gori ne odražava stvarne potrebe, pošto su mnoge od njih neaktivne ili osnovane u cilju obezbjeđenja većeg broja imenovanja.

Veliki broj organizacija je djelovao samo na papiru, ali ja to zaista ne mogu pripisati samo manipulacijama unutar NVO sektora

Sa tom tezom djelimično je saglasna Ana Novaković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija(CRNVO), koja objašnjenje za to što najveći broj NVO-a nije uskladio svoj statut nalazi i u tome što ih u dovoljnoj mjeri o tome nije informisao MUP.

"Ono što je činjenica i što je pokazao ovaj podatak da je veliki broj organizacija djelovao samo na papiru, ali ja to zaista ne mogu pripisati samo manipulacijama unutar NVO sektora. Podsjetila bih vas da su različita istraživanja, različiti podaci govorili da i određeni broj ljudi koji su zaposleni u određenim državnim i lokalnim institucijama su i te kako koristili slobodu udruživanja i formirali NVO, pa onda koristili neke svoje kanale za njihovo djelovanje i njihovo finansiranje", kazala je Ana Novaković za Radio Slobodnu Evropu.

Za Borisa Raonića iz Građanske alijanse novi Zakon o nevladinim organizacijama prilika je da se uvede više reda u tom dijelu civilnog sektora, i brojka od 300 registrovanih po novom zakonu, prema njegovom mišljenju, je realna, pošto je otprilike toliko njih i bilo aktivno.

"Sve ove ostale su uglavnom postojale na papiru. Mi smo više puta imali razne afere kada su u pitanju registracije NVO. Zarad imenovanja u raznim savjetima pojedini iz NVO sektora su se usuđivali da u jednom danu osnuju na desetine NVO na svoje ime kako bi dobili što veću podršku za razna imenovanja. Takođe, imali smo primjere da su ljudi osnivali NVO i na taj način unovčavali neke svoje dobre političke veze koje su imali", podsjeća Raonić.

Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje(CGO), međutim smatra da je riječ o predrasudi kako je veliki broj nevladinih organizacija bio štetan za Crnu Goru.

"Ona je rezultat površnog znanja naših medija o tome šta je priroda i suština djelovanja NVO sektora, ali i zloupotrebe onih koji su ambiciozni i nekvalitetni u samom sektoru i koji su na taj način pokušavali da naškode zdravom dijelu sektora postavljajući sebe kao nekakve moralne gromade, presuđujući ko je dobar a ko je loš”, kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, samo neznalice mogu davati ocjene da je mnogo NVO i da je tako nešto štetno.

“U jednoj od najstarijih zemalja EU, Velikoj Britaniji, djeluje preko 180.000 registrovanih udruženja građana. U regionu, u Srbiji prošle godine je bilo 16.000 NVO, a slična je situacija u Sloveniji", navodi Uljarević.

U jednoj od najstarijih zemalja EU, Velikoj Britaniji, djeluje preko 180.000 registrovanih udruženja građana. U regionu, u Srbiji prošle godine je bilo 16.000 NVO

Kako god ko sagledavao situaciju, u crnogorskom nevladinom sektoru, na aktivnosti neke od njih, poput MANS-a, koje su se kritičke odnosile na društvene prilike i ukazivale na razmjere korupcije i organizovanog kriminala, pojedini predstavnici Vlade gledali su sa prijekorom, a stizale su i diskvalifikacije kako rade protiv interesa sopstvene države.

Pitanje je koliko će ta klima u međusobnim odnosima morati da se mijenja a sve više razvija partnerski odnos u ispunjavanju složenih zadataka u procesu evropskih integracija.

Galerija

( Vladan Žugić )