UDG budućim doktorima preporučuje štivo za maturante

Univerzitet Donja Gorica (UDG) je kandidatima za upis na doktorske studije Fakulteta za međunarodne ekonomije, finansije i biznis dao priliku da se ponovo osjećaju kao osamnaestogodišnjaci.

Neće organizovati žurku u školskom dvorištu niti će ići na matursku ekskurziju, ali će, kao u četvrtom razredu srednje škole, morati da znaju osnovne ideje iz knjige „Sofijin svet“, norveškog autora Justejna Gordera.

To je objavljeno na sajtu UDG-a gdje se navodi da studenti koji se prijavljuju za doktorske studije u školskoj 2012/2013. godini treba, između ostalog, da pripreme nekoliko naslova za intervju koji će se organizovati u oktobru, nakon čega će uprava fakulteta napraviti selekciju i formirati grupu studenata.

Budući doktoranti će se za potrebe intervjua kroz priču petnaestogodišnje Sofije ponovo susresti s pitanjima „Ko si ti?“, „Iz čega nastaje svijet?“, „Koje sile upravljaju tokom istorije?”...

Vraćaju se i na Luču mikrokozmu

Gorderovo djelo, koje profesori filozofije predlažu maturantima za bolje razumijevanje istorije filozofije, izdavačka kuća Geopoetika opisuje „kao izuzetnu knjigu namijenjenu svim generacijama, borbu protiv navikavanja na svijet i poziv na buđenje iz usnulosti svakodnevnog života.“

Uz to, kandidati će morati da pročitaju još jedno obavezno srednjoškolsko štivo Njegoševu „Luču mikrokozma“.

Da ne bi gubili vrijeme u traženju ove, ionako širokodostupne knjige, uprava UDG-a je na sajtu navela da djelo crnogorskog pjesnika mogu naći u skriptarnici “Nice copy”.

Obavezna literature su i djela proslavljenog naučnika Stivena Hokinga, kao i autora Keniči Omaija.

Za potencijalne kandidate koji su završili fakultete iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih struka preporučuje se „Kontrarevolucija nauke“, autora Fridriha Augusta fon Hajeka, dok se „Struktura naučnih revolucija“ Tomasa Kuna i „Metodologija istraživanja u društvenim naukama“ Maksa Vebera navode kao “istraživačka platforma doktorskih studija”.

Većinu autora i djela koju su preporučeni potencijalnim doktorantima preferira i rektor UDG-a Veselin Vukotić.

Vukotić je u svojoj publikaciji “Kvantna ekonomija: Razmišljanja o razmišljanjima” naveo da je “Kun napisao je jedno od najčitanijih i najuticajnijih djela u 20. vijeku i da je tražio odgovor na pitanje: Na koji način se razvija nauka?”

“Izraz kvantna ekonomija sam prvi put upotrijebio prije par godina kada sam pisao o haosu! Prvi put sam ga našao u literaturi u knjizi 'Velika pozornica' Omaija, izdatoj prošle godine!”, piše rektor u svojoj publikaciji.

Zašto uprava UDG-a od budućih doktoranata ekonomije zahtijeva da pročitaju srednjoškolsku literatura, “Vijesti“ nijesu uspjele da dobiju odgovor jer su Vukotić i njegova kćerka Milica, inače profesorica na UDG-u, na Olimpijskim igrama u Londonu.

Objašnjenja nema jer su na odmoru

Na pitanja „Vijesti“ nije odgovarala ni PR služba UDG jer je u toku kolektivni godišnji odmor.

Na sajtu UDG-a je objavljeno da se studenti prije intervjua moraju izjasniti i koja oblast ih interesuje za dalju specijalizaciju, koje jezike “pored naših i engleskih znaju”, te koliko procjenjuje da se u prosjeku mogu posvetiti studijama od dana upisa do odbrane doktorske teze (najmanje tri godine).

Za razliku od UDG, čiji je slogan „naše studije su potpuno drugačije od sličnih studija, ne samo u regionu! Zahtjevnije- ali i puno daju!”, na državnom Ekonomskom fakultetu upis na doktorske studije je nešto drugačiji.

Prema riječima jednog od doktoranata, za upis je važan uspjeh studenta na magistarskim studijama, kao i rezultati testa poznavanja engleskog jezika i intervjua sa dekanom fakulteta.

“Vijestima” je kazao da svaki semestar doktorskih studija na državnom fakultetu košta dvije hiljade eura što je ukupno 12.000 za tri godine usavršavanja. Cijena je ista na UDG-u.

UDG, čiji su osnivači Vukotić, Milo Đukanović, Dragan Vukčević i Tomislav Čelebić, kad je otvoren prije četiri godine, organizovao je trku svojih studenata od Ivanovih korita do Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, a pobjednik je nagrađen besplatnom školarinom.

Bogetić: Diplome se mnogo lakše stiču nego ranije

Profesor Univerziteta Crne Gore u penziji Pavle Bogetić je „Vijestima“ kazao da duboko poštuje svoje bivše studente koji su predavači na UDG-u, ali da ne razumije otkud potreba ekonomistima za navedenom literaturom.

„Ekonomista treba da bude obrazovan. To je koktel studija. U sebi sadrži filozofiju, sociologiju, mikro i makro ekonomiju, informatiku... Kandidat za doktorat treba da bude jedna obrazovana i svestrana ličnost i to što zahtijevaju nije bez neke“, pojasnio je Bogetić.

Začuđen što se zvanje magistra sada stiče i nakon godinu dana učenja, profesor u penziji se prisjetio vremena kada je on studirao: „U moje vrijeme se polagalo 15 ispita i moj magisterij je trajao dvije godine učenja, pa smo nakon toga pisali magistarsku disertaciju.

Teže mi je bilo magistrirati nego završiti fakultet. A ovo sada, ugledaju se na bijeli svijet i te diplome se tako lakše stiču.“

Galerija

( Milica Bogdanović )