Evropa uskoro ulazi u ledene godine?

U više pisano je o kontroverzama oko globalnog zagrijavanja. Sve je počelo kada je ruski astronom Kabibulo Abdusamatov iz Opservatorije Polkovo 2007. osporio trend globalnog zagrijavanja, zaključivši da su ljudski (zemaljski) faktori zanemarljivi u poređenju sa uticajem Sunca, te da počevši od 2012. predstoji period višedecenijskog laganog hlađenja planete, koji će negdje oko 2050-2060. već imati karakteristike mini ledenog doba - koje će opet potrajati nekoliko decenija.

Abdusamatov je tada čak izjavio da su sporazum iz Kjota i slični pokušaji potpuno suvišni u odnosu na dominantan uticaj Sunčevih ciklusa. Oko njegovih tvrdnji su tada padale i opklade, a ruski stručnjak je najavio da ćemo pouzdane pokazatelje imati oko 2015. godine.

NOVI IZVJEŠTAJ U ČASOPISU NATURE CLIMATE CHANGE:

U međuvremenu, uporedo sa vijestima o porastu globalne temperature, stižu i osporavajuće tvrdnje o zagrijavanju planete. Tako rezultati nedavnog istraživanja objavljenog u naučnom magazinu Nature Climate Change pokazuju da se Zemlja u zadnja dva milenijuma ohladila 0.6˚ Celzijusa, vjerovatno zbog promjena u orbiti koje su je odvele dalje od Sunca.

Stručnjaci iz Njemačke, Finske, Škotske i Švajcarske dokazali su da na Zemlji posljednjih 2000 godina vlada trend zahlađenja koji su prekinula dva kraća razdoblja zagrijavanja u doba starog Rima i srednjeg vijeka.

Prema njihovom istraživanju, u Britaniji je prije 2000 godina vladao duži period ljeta toplijih od sadašnjih, što je Rimljanima u sjevernoj Engleskoj i omogućilo uzgoj vinove loze.

Naučnicima je od ranije poznat srednjovjekovni topli period, ali nedavno istraživanje pokazalo je da su tadašnje temperature bile više nego što se mislilo, kao i da je slično bilo u razdoblju od 21. do 50. godine naše ere, kad su temperature bile 1 stepen više nego danas.

Vremenske nepogode, uzrokovane promjenom klime u vidu zagrijavanja i zahlađenja, prouzrokovaće ozbiljne probleme na našoj planeti u ovom vijeku

Osnova za njihove zaključke bili su godovi fosilizovanog drveća iz Laponije iz 138. godine prije nove ere. Zahvaljujući njima izračunato je da se Zemlja ohladila 0.6 stepeni Celzijusa tokom proteklih 2000 godina, vjerovatno zbog promjena u orbiti koje su je odvele dalje od Sunca.

Iako izgleda neznatno, ta je brojka st, atistički važna s obzirom na to da globalno zagrijavanje u današnje vrijeme iznosi manje od 1 stepena Celzijusa.

Smatra se da je ova rekonstrukcija temperaturnih trendova kroz posljednja dva milenijuma do sada najtačnija, a osim dvije faze zagrijavanja ukazuje i na razdoblja većeg zahlađenja u doba seobe naroda i u takozvanom malom ledenom dobu koje je uslijedilo nakon srednjovjekovnog toplog perioda.

Glavni autor studije, profesor dr Jan Esper sa Univerziteta Johan Gutenberg u Majncu, izjavio je da su ovi dokazi izuzetno važni u kontekstu određivanja politike prema klimatskim promjenama, jer će svijest o razdobljima zagrijavanja iz doba prije industrijalizacije uveliko uticati na shvatanje današnjeg razdoblja globalnog zagrijavanja.

ZEMLJI PRIJETE I ZAGRIJAVANJA I ZAHLAĐENJA:

U naučnim krugovima ozbiljno se razmatra i mogućnost da krajem ovog vijeka dođe do velikih zahlađenja, na šta ukazuju promjene na Arktiku. Debljina arktičkog leda će u nastupajućim godinama varirati, ali krajem 21. vijeka nastaće opšte zahlađenje - navode naučnici.

Vremenske nepogode, uzrokovane promjenom klime u vidu zagrijavanja i zahlađenja, prouzrokovaće ozbiljne probleme na našoj planeti u ovom vijeku, a nagovještaji su vidljivi svakodnevno.

Oko klimatskih promjena među stručnjacima i dalje nema konsenzusa, što uzrokuje da u javnost stižu vrlo protivrječni izvještaji i prognoze

Procjenjuje se da će se učestalost opasnih meteoroloških pojava u narednih 20 godina povećati četiri puta. Na primjer, u ovom trenutku, broj takvih događaja, u poređenju sa 1960. godinom, povećao se za nekoliko puta.

Ruski naučnici su još prije dvije godine otkrili da je Istočno-sibirska arktička oblast najveći izvor metana. Studije su pokazale da se emisija metana na ovim prostorima može porediti sa emisijom svih ostalih svjetskih okeana.

Nedavno je na dnu Arktičkog okeana otkriveno veliko curenje metana, koji se podiže u atmosferu u oblasti topljenja leda. Strahuje se da bi zbog toga na tom području temperature mogle da porastu, što bi moglo značajno da utiče na globalnu klimu.

Oko klimatskih promjena među stručnjacima i dalje nema konsenzusa, što uzrokuje da u javnost stižu vrlo protivrječni izvještaji i prognoze.

Prognoza Pitera Švarca i Daglasa Rendala

Evropa će se do 2020. smrzavati, a na južnoj polulopti biće još toplije. Tako prognoziraju američki stručnjaci Piter Švarc i Daglas Rendal, dodajući da se na Zemlji takav proces već počeo događati. Svoje tvrdnje potkrepljuju nedavnim ekstremnim vrućinama u SAD-u.

"Do 2020. godine moguće su katastrofalne promjene klime koje će dovesti do uvođenja vanrednih mjera, a ni angažman vojske nije isključen”, stoji u izvještaju pod nazivom "Prognoza vremena: 2010 - 2020" koji su na zahtjev Ministarstva odbrane SAD-a pripremili profesionalni futurolozi Švarc i Rendal.

Piter Švarc

Oni smatraju da bi klimatske promjene mogle destabilizovati politički poredak pa čak i izazvati glad u Evropi, kao i suparništvo između država zbog zaliha vode.

"Doći će do promjena u prirodi, a to će izazvati i promjene u okeanima. Evropa, Azija i Sjeverna Amerika zbog toga će se početi smrzavati, dok će u južnoj hemisferi biti još toplije", smatraju dva stručnjaka.

Tri nova istraživanja o zagrijavanju plenete

Na samom isteku jula javljeno je o novim rezultatima o zagrijavanju planete za koje su skoro isključivo odgovorni ljudi. Naglašeno je da iza novih pokazatelja stoji tim klimatskih skeptika.

Pokretač projekta pod nazivom BEST, profesor Ričard Miler, američki fizičar koji do skoro nije vjerovao u globalno zagrijavanje, kaže da su ga novi rezultati iznenadili.

Pokazalo se da je doprinos Sunca zagrijavanju u posljednjih 250 godina bio skoro jednak nuli, dok su vulkanske erupcije izazvale manje padove temperature

“Nismo to očekivali, međutim, kao naučnicima dužnost nam je da dozvolimo da nam podaci promijene mišljenje”, kaže Miler, koji je za kratko vrijeme doživio zaokret u uvjerenjima.

“Naši rezultati pokazuju da je prosječna temperatura tla Zemlje porasla za oko 2,5 stepena u posljednjih 250 godina, od čega 1,5 u zadnjih 50. Štaviše, izgleda da je sav taj porast rezultat ljudskih emisija stakleničkih gasova”, izjavio je Miler za New York Times.

Naučni tim s Berklija prikupio je podatke o temperaturama od 1753. godine na 44.455 lokacija. Naučnici su sproveli automatizovanu obradu podataka da bi izbjegli pristrasnost, koja je ranije bila osnov za kritike klimatskih skeptika. Zaključeno je da, uprkos detaljnim analizama, rezultati odgovaraju onima dobijenim u ranijim istraživanjima, sa manjom nesigurnošću.

Isti je tim prošle godine objavio rezultate prema kojima je prosječna temperatura tla od sredine 50-ih porasla za oko jedan stepen. Ali, tada nije ispitan ključni krivac za zagrijavanje. U novom istraživanju analizirano je zagrijavanje koje su izazvale solarne aktivnosti koje su među klimatskim skepticima omiljeno obrazloženje za klimatske promjene.

Pokazalo se da je doprinos Sunca zagrijavanju u posljednjih 250 godina bio skoro jednak nuli, dok su vulkanske erupcije izazvale manje padove temperature u razdoblju od 1750. do 1850.

"Iako ovo još uvijek ne dokazuje da globalno zagrijavanje uzrokuju staklenički gasovi koje stvaraju ljudi, ipak je najbolje objašnjenje koje imamo”, kaže Miler.

Uprkos tome, prof. Džudit Kari, klimatologinja sa Džordžijanskog tehnološkog instituta i rukovodilac popularnog bloga za klimatske skeptike, smatra da je metodologija kojom su dobijeni novi rezultati previše jednostavna. Ali, tu su još dvije nove studije.

Prema prvoj, objavljenoj u časopisu Nature Geoscience, suša koja je pogodila Sjevernu Ameriku od 2000. do 2004. najveća je u posljednjih 800 godina. Najavljuje se da će ovakvi sušni periodi u skoroj budućnosti postati uobičajeni.

U drugojh studiji tvrdi se da se glečeri na Himalajima ipak otapaju, te da je od 70-ih do danas nestalo oko devet posto leda na Himalajima i Tibetanskoj visoravni.

( Vijesti online )