Tajna finansijskog čuda Finske

Kada je američka agencija "Moddy's" nedavno dovela u pitanje kreditni rejting Njemačke, Luksemburga i Holandije, finska ministarka finansija Juta Urpilainen ponosno je izdala saopštenje za javnost u kojem podsjeća da "Moody's" samo njenoj zemlji potvrđuje finansijsku stabilnost.

Finska je zadržala ocjenu "AAA", dok su za "Moody's" tri vodeće evropske ekonomije - njemačka, luksemburška i holandska - poljuljana. Prema mišljenju te agencije koja se bavi procjenom boniteta poslovanja, Finska je pametno postupila u evropskoj dužničkoj krizi i izbjegla finansijske rizike.

Finska traži garancije

Naime, Finska je jedina članica eurozone koja je tražila garancije za kredite koje je davala Grčkoj i Španiji, uz obrazloženje da se svaki kreditor mora da se osigura od mogućih gubitaka.

Ministarka Urpilainen je u pregovorima sa španskom vladom sredinom jula uspjela da dogovori da se 40 posto od 2,2 milijarde iznosa kredita položi kao garancija. Dakle, Madrid je morao da uplati 800 miliona eura na finski račun da bi dobio 1,4 milijarde eura.

Isto je pravilo važilo i kod drugog paketa pomoći Grčkoj prije godinu dana. Finska se, za razliku od drugih zapadnih kreditora, odrekla kamata za svoje kredite Atini. Za taj čudni model finska vlada je vrlo teško dobila pristanak od ostalih partnera iz eurozone. Ali je na kraju ipak uspjela.

Državne obveznice s garancijama?

Međutim, ovaj finski model ima i svoje loše strane. Jer, što ako npr. Grčka nema sredstava za garanciju za kredit koji traži od Finske?

Jedino rješenje bi bilo da kao garanciju ponudi novac koji će biti dio uzet od finansijske pomoći koju je Atina dobila recimo od Njemačke. Drugim riječima: Finska će dobiti kao garanciju njemački novac. Da to baš nije idealno rješenje za druge članice eurozone uvidio je i finski ministar evropskih integracija Aleksander Stab i zato je na prošlom sastanku na vrhu Evropske unije u junu u Briselu iznio jedan drugi predlog.

Ministar Stab je predložio da sve članice eurozone daju garancije za svoje državne obveznice. "Trebali bi izdavati samo hipotekarne obveznice. Tako bi se povećali kreditni rejting i atraktivnost državnih obveznica zemalja u krizi za buduće ulagače", izjavio je tada Stab za deutschewelle.org.

To bi u praksi značilo da bi države poput Grčke ili Španije za svoje kredite morale da garantuju zlatnim rezervama, učešćem u državnim preduzećima ili nekretninama u državnom vlasništvu. Dakle, ukoliko Atina ne uspije da otplati neki kredit, kreditor bi mogao da postane vlasnik dijela atinskog aerodroma ili zemljišta na nekom grčkom ostrvu. Taj sistem je Finska primijenila i sama kada je početkom 90-ih godina prošlog vijeka zapala u krizu. "I to je funkcionisalo", istakao je finski ministar.

"Dužnici nemaju dovoljno garancija"

Na sastanku na vrhu u junu Finci nisu uspjeli da dobiju podršku za ovaj neobičan predlog. Međutim, nakon što je "Moody's" pohvalio finski model stvari bi sada lako mogle da se promijene.

Italijanski premijer Mario Monti, čija zemlja ima problema s prodajom svojih obveznica pod povoljnim uslovimaa, u srijedu (1.8.) je boravio u posjeti Finskoj. On se interesovao da li postoji mogućnost da Italija jednog dana kao garanciju za nove kredite založi rimske ruševine ili palate u Veneciji?

Ekonomista Ćincia Alćidi iz Centra za evropske političke studije u Briselu to smatra nemogućim. "Odlučujuća činjenica je da u sadašnjoj krizi dužnici nisu u stanju da ispune te zahtjeve. Vjerujem da nakon kratkog vremena zemlje u krizi ne bi više mogle da ponude dovoljne garancije i smanje rizik za kreditore", kaže Ćincia Alćidi. Ona upozorava da taj model može funkcionisati kod tako malih država poput Finske, koja s relativno malim sredstvima učestvuje u spašavanju Grčke i Španije, ali da to ne bi bilo moguće sprovesti u praksi kada bi i sve ostale članice eurozone pokušale da dobiju takve garancije.

( Deutsche Welle )