Solana opet zaštićeno područje na kojem će se proizvoditi so
Izmjena podrazumijeva da se na prostoru Solane ne može graditi turističko naselje, što je bila želja biznismena Veselina Barovića
Poslanici opozicije, Bošnjačke stranke, albanskih partija i Socijaldemokratske partije usvojili su izmjene Prostornog plana koje predviđaju da se ulcinjskoj Solani vrati namjena proizvodnje soli i zaštićeni status.
Izmjena podrazumijeva da se na prostoru Solane ne može graditi turističko naselje, što je bila želja biznismena Veselina Barovića koji gazduje Eurofondom, većinskim vlasnikom Solane.
TV Vijesti, Ljubica Milićević
U Eurofondu su bili zatečeni odlukom Skupštine.
"Ovo je neustavna i politička odluka koja nema veze sa realnošću. Žalićemo se Ustavnom sudu", rekao je "Vijestima" u prvoj reakciji direktor Eurofonda Boiša Šotra, koji nije skrivao nevjericu i nezadovoljstvo ovom odlukom.
"Ovo je i pobjeda radnika Solane, koja se nalaze u stečaju, jer omogućava nastavak života njihove fabrike i bolje izglede za egzistenciju njihovih porodica"On smatra da će od ove odluke štete i te kako imati i manjinski akcionari Eurofonda.
"Umjesto 10.000 po uloženom vaučeru, manjinski akcionari Eurofonda sad mogu da posmatraju ptice", dodao je Šotra.
Da je ova odluka neustavna je prije glasanja pričao i poslanik DPS–a Miodrag Vuković, ali je većina mislila drugačije.
Zemljište Solane je izmjenama prostornog plana 2008. postalo građevinsko, sa mogućnošću izgradnje turističkog naselje na parceli od 15 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže.
Stečajna uprava je u januaru pokušala prodaju imovine za 257 miliona, a prije dva dana je propao i pokušaj prodaje za 232 miliona. Eurofond tvrdi da ih je većinski paket akcija sa dokapitalizacijom koštao 11,2 miliona a iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora su izračunali 800.000.
Izmjenu plana je pripremio MANS, a potpisali su ga poslanici Branko Radulović, Genci Nimanbegu, Kemal Purišić, Mehmet Bardhi, Neven Gošović i Radojica Živković
Odbrana područja ulcinjskih solila od profitnih interesa Veselina Barovića i njegovog Eurofonda, predstavlja, kako su naveli iz MANS-a, još jednu pobjedu građana u borbi za svoja prava i pravdu.
"Ovo je i pobjeda radnika Solane, koja se nalaze u stečaju, jer omogućava nastavak života njihove fabrike i bolje izglede za egzistenciju njihovih porodica. Slučajevi Valdanos i Solana predstavljaju i dokaz da pritisak i pružanje otpora tajkunima i sa njima povezanih funkcionera u Vladi i ostalim državnim institucijama daje rezultate i da može dovesti do konkretne promjene u javnom interesu”, navodeno je u saopštenju MANS-a koje je potpisao direktor programa za urbanizam Dejan Milovac.
On želi da vjeruje da je priča o ulcinjskim solilima završena što se tiče građevinskih apetita Barovića i da je vrijeme za održivu valorizaciju Solane.
U Solanu je programirani stečaj uveden 2005. zbog duga od oko 13.000 eura, a sadašnji dug kompanije iznosi oko tri miliona eura.
Azerbejdžanci dobili Kumbor na 90 godina
Skupština je dala saglasnost na Ugovor o dugoročnom zakupu Kumbora koji je Vlada sklopila sa naftnom kompanijom SOKAR iz Azerbejdžana. Prostor nekadašnje vojne kasarne u opštini Herceg Novi dat je u zakup na period od 90 godina, a ukupna površina zemljišta je 241.695 metara kvadratnih.
SOKAR je azerbejdžanska državna naftna kompanija, a imaće obavezu da izdvoji jedan euro po metru kvadratnom za fiksni dio zakupnine, dok će varijabilni biti pet odsto od ostvarene dobiti. Prema ugovoru fiksna zakupnina mora biti plaćena unaprijed za prvih 45 godina.
Obaveza SOKARA je da za prve četiri godine investira 52 miliona eura, odnosno 258 miliona tokom prvih osam godina perioda zakupa. Prihod koji se u državnom budžetu očekuje od ugovora za Kumbor u ovoj godini je 12 miliona eura.
Galerija
( Mina )