MONTREAL 1976.
Igre su bojkotovali Alžir, Kamerun, Egipat, Gana, Irak, Kenija, Nigerija, Tunis..Od 1976. počinje i sve masovniji bojkot Olimpijskih igara, ista sudbina čekala je i Moskvu i Los Anđeles
Pod strahom od terorističkih napada koji su potresli svijet 1972. godine, Montreal je dobio organizaciju Olimpijskih igara četiri godine kasnije.
MOK je na taj način napravio kompromis - Montreal je u mrtvoj trci dobio domaćinstvo ispred Moskve i Los Anđelesa, koji su tu čast imali 1980, odnosno četiri godine kasnije.
Montreal je zbog Igara zapao i u finansijske probleme, jer je skupo i ambiciozno zamišljeni sportski park kasnio u izradi i višestruko premašio planirane troškove.
Većina afričkih zemalja bojkotovala je Olimpijske igre u Montrealu. Razlog je dobro poznat - MOK je dozvolio nastup na Igrama predstavnicima Novog Zelanda, čiji je ragbi tim održavao mečeve sa Južnoafričkom Republikom.
U toj republici je na snazi bio aparthejd (socijalni sistem koji je sprovodila vladajuća bijela manjina u Južnoj Africi u 20. vijeku). Po njemu, crna većina je bila odvojena i bila joj je uskraćena politička i ekonomska jednakost sa bijelcima...
Igre su bojkotovali Alžir, Kamerun, Egipat, Gana, Irak, Kenija, Nigerija, Tunis... Od 1976. počinje i sve masovniji bojkot Olimpijskih igara, ista sudbina čekala je i Moskvu i Los Anđeles.
Dominacija Sovjetskog Saveza nastavljena je i u Montrealu - Sovjeti su osvojili čak 125 medalja, od čega 49 zlatnih. Međutim, sva najsjajnija odličja pripala su im uglavnom u pojedinačnim sportovima. Izuzetak su napravile rukometne reprezentacije (u obje konkurencije) i ženska košarkaška ekipa.
Da su najuspješniji, niko im nije mogao osporiti, ali Sovjeti su imali još jedan kvalitet koji ih je odvajao od drugih zemalja - bili su daleko najveći prevaranti!
Nakon što je SSSR 1972. u Minhenu, uz pomoć italijanskih sudija „ukrao” zlato Amerikancima u košarkaškom finalu, u Montrealu je pažnju skrenuo Boris Oniščenko, član tima u modernom petoboju. Oniščenko je preradio ručku mača tako da je sistem bilježio poen i kada ga nije bilo.
Nakon što su njegovi protivnici postali sumnjičavi, sudije su nakon pregleda ustanovile prevaru, a Oniščenko je nakon toga izgubio pravo da se bori za medalju.
Uz veliki bojkot Afrikanaca, Igre je u pozitivnom smislu obilježila kraljica gimnastike Nađa Komaneči. Rumunka je u Montrealu nastupila sa samo 14 godina, to joj je bilo prvo veliko takmičenje. Rezultati govore kakva je bila na debiju - osvojila je tri zlata u tri različite discipline (u višeboju, dvovisinskom razboju i gredi), srebro u ekipnom natjecanju te bronzu u vježbi na tlu...
Zvijezda je rođena, time je postala i jedna od najmlađih osvajačica zlata u istoriji Olimpijskih igara. Komaneči je nakon toga postala pravi magnet za medije, a u njenu čast su dvije američke grupe i napisale pjesme.
Američka opera je u spotu pjesme „Mladi i nemirni” iskoristila njene bravure u gimnastici, a kasnije je kompozitor Beri de Vorcon njoj posvetio pjesmu „Tema o Nađi”...
Domaćin Olimpijskih igara nije ispunio očekivanja ni u finansijskom smislu, ali ni u takmičarskom. Kanada je osvojila svega 11 medalja, ali i zabilježila najveći neuspjeh u istoriji Igara.
Naime, zemlja javorovog lista je postala jedini domaćin koji nije osvojio zlato od kada postoje Olimpijske igre. Ni pet srebrnih odličja, ni šest bronzi nije bilo dovoljno da se popravi utisak...
Kanađani su jedino bili kompetentni da se bore za medalje u plivanju (dva srebra i sve bronze) i donekle u atletici. Čast kanadskih atletičara sačuvao je Greg Džoj u skoku uvis, koji je osvojio drugo mjesto.
Odlične stvari u Montrealu napravila je Kuba. Alberto Huantorena je osvojio dva zlata (u trkama na 400 i 800 metara), bokseri Ramon Duvalon, Andres Aldama i Siksto Sorija su osvojili srebra. Bronzom su se okitili odbojkaši i bokseri Rolando Garbej i Luis Martinez.
Dva zlata i po tri srebra i bronze - to je rezultat olimpijaca Jugoslavije u Montrealu.
Najsjajnija odličja osvojili su Matija Ljubek u takmičenju u kanuu i Momir Petković u rvanju grčko-rimskim stilom u srednjoj kategoriji.
Čuvena generacija u košarci koju su predvodili Krešimir Ćosić, Dražen Dalipagić, Mirza Delibašić, Dragan Kićanović... zastala je u finalu.
Tada je, ipak, neprikosnovena bila selekcija SAD, koja je u meču za zlato slavila sa ubjedljivih 95:74. Srebro u Montrealu pripalo je i bokseru Tadiji Kačaru, te rvaču Ivanu Frgiću. Ljubek je u kanuu uzeo i bronzu, kao i bokser Ace Rusevski i džudista Slavko Obadov.
( Nikola Nikolić )