Komisija se izjasnila "na vrijeme": MNSS je bio loš vlasnik Željezare
Dok su parlamentarci usaglašavali stavove vezane za tu privatizaciju, Željezara je prvo pošla u stečaj a onda je kroz stečajni postupak nedavno dobila novog vlasnika
Prodaja nikšićke Željezare 2007. godine londonskoj kompaniji (MNSS) bila je neuspješna, zaključak je skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, koja je poslije pola godine razmatranja jednoglasno usvojila predlog zaključaka koje je predložio poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Svetozar Golubović.
Dok su parlamentarci usaglašavali stavove vezane za tu privatizaciju, Željezara je prvo pošla u stečaj a onda je kroz stečajni postupak nedavno dobila novog vlasnika - turski Toščelik je za nju izdvojio 15 miliona eura i obećao nastavak proizvodnje sa preko 500 radnika.
Komisija je zaključke prilagodila toj činjenici, dodajući tekstu podatak o novom vlasniku.
“Preambicioznim kupoprodajnim ugovorom iz januara 2007. godine, bilo je predviđeno da MNSS, kasnije holandska kompanija MNSS B.V, investira za pet godina 117 miliona eura i obezbijedi proizvodnju od 600 hiljada tona čelika“, navodi se u zaključcima i dodaje da je investirano svega 15 miliona, a u tekuće poslovanje 39,7 miliona eura.
Golubović je naveo da investicije nijesu realizovane jer nova elektrolučna peć i postrojenja za prečišćavanje štetnih gasova nijesu pušteni u probnu proizvodnju.
Maksimalno ostvarena proizvodnja u 2008. godini, prema njegovim riječima, bila je 200 hiljada tona, trećina od projektovane kupoprodajnim ugovorom.
“Ostalih godina je bilo znatno manje“, dodao je Golubović.
On je kazao da je bivšem vlasniku Željezare Vlada nesebično pomagala kroz subvencije za struju, kao i garancije za kredit od 22 miliona eura, koje su aktivirane u februaru ove godine i koje su državu sa kamatama i drugim troškovima koštale 33 miliona.
Golubović je naveo da su neuspješne bile i privatizacije nekadašnjih pogona Željezare.
Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović smatra nemogućim planove Toščelika, posebno plan proizvodnje od 400 hiljada tona i 500 miliona eura prihoda i to nazvao “pričama za malu đecu”.
Komisija nije raspravljala o privatizaciji “Vektre Jakić”, iako je bila na dnevnom redu, jer Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo još nije dostavio ocjenu da li to tijelo može da donosi zaključke o prodaji kompanija koje su u stečaju.
Galerija
( Rajko Milić )