Agonija Terzića iz zetskog sela Srpska traje godinama

Porodica Radoslava Terzića iz zetskog sela Srpska već godinama tapka u mjestu, bez mogućnosti da zarade od poljoprivrede, dok u državi nikako da se dogovore ko je nadležan, koliko je zagađenje i mogu li Terzići svoje proizvode ponuditi tržištu.

„Vijesti“ su više puta pisale o problemu te porodice čije je imanje udaljeno 50 metara od KAP-ovog bazena crvenog mulja. I dok su prije nekoliko godina sva ispitivanja pokazala da su vazduh, voda, zemljište, kao i sve proizvedeno voće i povrće bogati kancerogenim materijama, nakon šestogodišnjeg spora sa KAP-om, Osnovni sud je presudio da se Terzići mogu baviti poljoprivredom i stočarstvom. Tome je prethodila i potvrda tadašnjeg vještaka toksikološke struke Ane Mišurović da su uslovi zadovoljavajući.

"Ja poslušam vještake CETI-ja i uništi mi se sve ono što sam imao. Voće i povrće ne mogu iznijeti iz zagađenog zemljišta koje je nalivano zagađenom vodom na tržište. Obraćao sam se svima – Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, gradonačelniku Mugoši, premijeru Igoru Lukšiću, ali odgovora nema. Ministar održivog razvoja Predrag Sekulić priznao je da su mi zbog zagađenja narušena ljudska prava, ali opet se ništa ne radi da nam pomognu da se naš problem riješi", kazao je Terzić.

On je kazao i da mu je za uzgoj cvijeća na njegovim parcelama potrebna voda, a onom kojom on može da naliva sve bi se posušilo. Kako je kazao od 2002. godine traje agonija njegove porodice. Minusi u porodičnom budžetu Terzića sve su veći, jer proizvode iz zagađenog zemljišta koje se zaliva zagađenom vodom ne mogu ponuditi na pijaci, dok im je i stoka zbog ispaše u tom selu u izuzetno lošem stanju. Troškova je bilo i za brojne analize na imanju i sudske sporove, koji nijesu donijeli toj porodici rješenje dugogodišnjeg problema.

Terzićeva borba s vjetrenjačama počinje 2001. godine, kada je Vlada donijela odluku o eksproprijaciji imanja, koja podrazumijeva zabranu bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom i stambenom izgradnjom. Zabrana se odnosila na 22 domaćinstva, ali ne i za njega i njegovo imanje, iako je, kako tvrdi, bio bliži i ugroženiji od većine pomenutih familija.

"Moje imanje se nalazi na takozvanoj “ruži vjetrova” (sjever-sjeverozapad), tako da i najmanji vjetar nanosi prašinu sa bazena crvenog mulja", kazao je on.

Odgovori koje su “Vijesti” dobile iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ne daju nadu. Kako su kazali njihova nadležnost je jasna i svedena na prećenje proizvoda, odnosno hrane koja se namjerava staviti u promet. Sa druge strane, svaki je proizvođač lično odgovoran za sopstveni proizvod, odnosno njegovu bezbjednost.

Iako Terzić tvrdi da se već deset godina obraća nadležnima iz Ministarstva su saopštili da njegova prva obraćanja datiraju iz 2009. godine

"Svi nalazi zemljišta i hrane biljnog porijekla koje je do sada uradila Fitosanitarna uprava od septembra 2009. godine do sada, odgovaraju propisanim vrijednostima i mogu da kažem da ono što mi možemo da uradimo je da ćemo i dalje kontrolisati proizvode i reagovati u skladu sa zakonima koji su u našoj nadležnosti za svaki pojedinačni slučaj. Fitosanitarna uprava je u sklopu svojih nadležnosti predmetnu lokaciju uvrstila u programe monitoringa zemljišta, pesticida i nitrata", kazali su iz tog vladinog resora.

Iako Terzić tvrdi da se već deset godina obraća nadležnima iz Ministarstva su saopštili da njegova prva obraćanja datiraju iz 2009. godine zahtjevom da se utvrdi sadržaj kandijuma u krompiru. Tada su rezultati pokazali da proizvod odgovara propisanim vrijednostima. Iz Ministarstva navode da su se Terzići ponovo obratili Ministarstvu u januaru 2011, koje je tada uključilo u rješavanje problema i Nacionalni savjet za procjenu bezbjednosti hrane. Uzorkovanjem sa dvije lokacije u zemljištu Biotehnički institut našao je povećan sadržaj ukupnog hroma i visok stepen nikla. Ipak, daljim istraživanjima koja su sprovedena u cilju utvrđivanja njihove pristupačnosti samoj biljci dokazano je da su vrijednosti pristupačnog sadržaja nikla i hroma znatno ispod 1,0 mg/kg, što ukazuje da se ovi elementi nalaze u granicama njihovog prirodnog nalaženja u zemljištu.

"Proizvodnja hrane je samo jedan od vidova poljoprivredne proizvodnje, čak i kada bi se desila zabrana proizvodnje hrane na pomenutoj lokaciji to ne bi spriječilo gospodina Terzića da se bavi drugim vidovima poljoprivredne proizvodnje, odnosno upotrebe poljoprivrednog zemljišta za druge biljne kulture koje nijesu hrana uzgoj ukrasnog bilja, proizvodnja rezanog cvijeća i slično", poručili su iz Ministarstva.

Terzić je ranije kazao da je pored skoro 50 hiljada kvadrata zemljišta doveden u situaciju da bude socijalni slučaj.

Agencija nije nadležna

I iz Agencija za zaštitu životne sredine kazali su da nemaju ingerenciju za rješavanje Terzićevog problema. Jedina utjeha Terzićima od Agencije je najava da će projektom remedijacije KAP-a biti riješen problem te ekološke crne tačke.

Ipak, to ne znači da će ubrzo moći da sade povrće i bave se stočarstvom na svom imanju Glavna ekološka inspektorka Vesna Zarubica kazala je da je 2010. godine formirana Komisiju za procjenu stabilnosti brane bazena crvenog mulja u KAP-u koja je donijela odluku da stražarske službe tri puta dnevno obilaze brane bazena i kontorlišu stanje.

"Urađen je tehnički zadatak za mjere i izradu tehničke dokumentacije za branu bazena crvenog mulja. U skladu sa tehničkim zadatkom za mjere i izradu tehničke dokumentacije za branu bazena crvenog mulja objavljen je tender za prikupljanje ponuda za geodetsko snimanje, mjerenje i izradu tehničke dokumentacije za branu bazena crvenog mulja. U roku je dostavljeno više ponuda, nakon čega je izabran ponuđač", kazala je ona.

( Milica Novaković )