Pad na listi ekonomskih sloboda: Sudstvo politizovano, korupcija na svim nivoima vlasti

Crna Gora je na listi globalnih ekonomskih sloboda američke Heritage Foundation, zauzela 92. mjesto od ukupno 180 rangiranih država, što je pad od 24 pozicije u odnosu na prošlu godinu.

Crna Gora se i ove godine našla u zoni umjereno slobodnih zemalja uz, kako je navedeno, nagli pad fiskalnog zdravlja, kao i skromno viših bodova za slobodu rada, integritet vlade i imovinska prava.

Na prošlogodišnjoj listi, Crna Gora je zauzela 68. poziciju od 186 rangiranih država.

Crna Gora je ove godine imala 60,5 poena, što je 3,8 bodova slabije u odnosu na prošlu godinu.

“Crna Gora je rangirana na 39. mjestu među 44 zemlje u regionu Evrope, a njen ukupni rezultat je sada ispod regionalnih i svjetskih prosjeka”, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid.

Napredak je takođe prepoznat u oblastima efikasnost sudstva, poslovna sloboda i poresko opterećenje. Pad je zabilježen u monetarnoj slobodi i državnoj potrošnji, dok su na istom nivou ostale trgovinska, finansijska i investiciona sloboda.

“Ekonomija raste, ali budući izgledi su neizvjesni u odsustvu velikih reformi politike. Privatizacija državnih preduzeća je usporena, a institucionalna posvećenost snažnoj zaštiti imovinskih prava ili efikasne mjere protiv korupcije i dalje su slabe”, navodi se u izvještaju.

Vlada bi, kako je saopšteno, trebalo da ojača finansije javnog sektora i da upravlja velikim deficitom tekućeg računa, ali kombinovani efekti velikih investicija u javnu infrastrukturu i nekoliko skupih novih socijalnih programa direktno su izazvali fiskalnu održivost. Sudski sistem ostaje podložan političkom uplitanju i neefikasnosti.

“Stranci mogu posjedovati nekretnine. Povrede žiga i autorskih prava predstavljaju značajan problem, dok se nelicencirani softver lako može naći na tržištu”, naveli su iz Heritage Foundation.

Sudstvo je, kako su rekli, odavno politizovano. Korupcija se prožima u zdravstvu i obrazovanju i na svim nivoima vlasti, uključujući sprovođenje zakona.

“Česti su nekažnjivost, političko favorizovanje, nepotizam i selektivno procesuiranje. Zvaničnoj agenciji za sprečavanje korupcije nedostaje nezavisnost”, rekli su iz Heritage Foundationa.

Tokom protekle tri godine, državna potrošnja iznosila je 47,4 odsto proizvodnje zemlje, a budžetski deficiti su u prosjeku iznosili 6,5 odsto bruto domaćem proizvoda (BDP). Javni dug je jednak 67,5 odsto BDP-a.

“Procedure za uspostavljanje biznisa su pojednostavljene, a broj zahtjeva za licenciranje je smanjen. Prethodne reforme su smanjile neke rigidnosti tržišta rada, ali postoji prostor za dalje poboljšanje. Vlada nastavlja da privatizuje i prodaje državnu imovinu koja gubi novac, ali se pokazalo kao teško pronalaženje kupaca za njih”, navodi se u izvještaju.

Regulatorni i zakonodavni okviri koji regulišu uglavnom investicije, kako smatraju, olakšavaju razvoj rastućeg privatnog sektora. Finansijski sektor je mali, ali je nivo učešća stranih banaka i investicija značajan.

“Oko 74 odsto odraslih Crnogoraca koristi formalni bankovni račun”, dodaje se u izvještaju.

Od zemalja regiona, Makedonija se našla na 33. mjestu, Albanija na 52. poziciji, Slovenija na 58. i Srbija 69.

Bosna i Hercegovina (BiH) se našla na 83. mjestu, a Hrvatska na 86. poziciji.

Najbolje rangirane zemlje u ovogodišnjem izdanju indeksa ekonomskih sloboda su Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švajcarska i Australija.

Najgore ocjene imaju Zimbabve, Kongo, Eritreja, Kuba, Venecuela i Sjeverna Koreja.

Publikacije koje Fondacija objavljuje od 1995. godine, prate rangiranja zemalja širom svijeta u okviru 12 ekonomskih sloboda, koje ocjenjuju četiri oblasti - vladavinu prava, nivo administracije, efikasnost regulative i otvorenost tržišta.

Indeks navodi da je u svijetu u posljednjih 25 godina došlo do unaprjeđenja sloboda po pitanju veličine države, regulatorne efikasnosti i otvorenosti tržišta, dok ukupne ocjene ekonomskih sloboda padaju u okviru komponente vladavine prava.

( MINA Business )